Neprepoznavanje specifičnosti problematike i otpori sustavnim rješenjima na najvišoj razini državne vlasti doveli su do toga da kvaliteta života osoba s autizmom u Hrvatskoj zaostaje za onom u razvijenijim zemljama, poručila je u nedjelju u  priopćenju.

Oni, ističe, ne mogu razviti svoje pune potencijale već ih se učestalo hospitalizira na psihijatrijskim odjelima, a kad se njihove obitelji više ne mogu brinuti o njima, smještava ih se u ustanove kao jedino preostalo rješenje.

Treba donijeti strateški i zakonodavni okvir

Posebno zabrinjava izostanak aktivnosti na donošenju strateškog i zakonodavnog okvira kroz koji bi se osigurala potrebna podrška i usluge za 4.177 djece i odraslih osoba s poremećajem iz autističnog spektra u Hrvatskoj. Iako je nakon višegodišnjeg zalaganja pravobraniteljstva, udruga roditelja osoba s poremećajem iz autizma i drugih aktera Nacionalni okvir za probir i dijagnostiku poremećaja iz spektra autizma djece u dobi od 0-7 godina donesen 2018. njegove implementacije u sustavu zdravstva i pet godina nakon i dalje nema, upozorava pravobraniteljica.

Unatoč brojnim inicijativama koje je adresirala prema svim razinama državne vlasti od osnutka pravobraniteljstva za osobe s invaliditetom, kao i apelima udruga za zaštitu prava osoba s poremećajem iz spektra autizma, roditelja i članova obitelji djece i osoba s autizmom, resorna ministarstva nisu ni danas nakon 20 godina uspjeli dogovoriti i implementirati cjelokupni sustav zaštite i podrške usmjeren na odgojno-obrazovne, socijalno-zdravstvene i rehabilitacijske potrebe djece, mladih i odraslih s autizmom.

Nakon razdoblja školovanja osobama nije osigurana gotovo nikakva sustavna podrška, a nije osiguran ni smještaj u ustanove, kaže Slonjšak. Upozorila je i na tešku situaciju u centrima za autizam Zagreb i Split koji zbrinjavaju osobe s autizmom starije od 21 godine u sklopu ustanova koje su registrirane kao odgojno-obrazovne i kao takve ne mogu zaposliti potrebno osoblje za njegu.