Alepski bor

Stručnjak o uzroku požara: Prestanimo saditi ovu vrstu, doprinosi širenju vatre!

Hrvatska   |   Autor: ŠibenikIN   |   10.08.2022 u 08:47

  Screenshot/ Youtube
Struka kaže kako bi požara sigurno bilo manje da prestanemo s upornom sadnjom alepskog bora, vrste koja često pridonosi njihovu širenju, piše HRT. Na području Zatona i Rasline te vodičkog zaleđa vatra je prije mjesec dana ostavila za sobom 3300 hektara zgarišta. U trenu je nestao višegodišnji trud brojnih poljoprivrednika.

Šteta se popisuje i bit će višemilijunska. Pomoć svi obećavaju i svaka je dobrodošla. Ali kako bismo barem smanjili vjerojatnost pojave požara, treba, kaže struka – djelovati i preventivno.

Draženu Ševerdiji vatra je samo na jednoj lokaciji progutala 1300 trsova. Njegovo grožđe imalo je ekološki certifikat, a vino oznaku izvrsnosti Agencije za poljoprivredu i hranu. Dražen Ševerdija kaže: “Najgore je žaliti, to je gotova priča.” Krešimiru Pamiću nasadi su u 18 godina, koliko se bavi poljoprivredom, gorjeli tri puta.

Ove godine nisu se stigle braniti masline, loza i smokve. Morale su se braniti kuće. Neke su ostale neobranjene. Buktinja koja je zahvatila alepski bor nadjačala je ljudske napore. Ima onih koji smatraju da je upravo u boru temeljni problem.

Plamteće šiške alepskog bora lete do 60 metara

“Sigurno! Uzrok učestalih i svakogodišnjih požara u Dalmaciji je alepski bor. Njega su čak šumarije sadile pod motom da će on, njegov korijen, zadržati zemljište i neće dolaziti do erozije. Međutim, kao da su previdjeli neke druge njegove negativne strane, a to je da je on jako lako zapaljiv. Pun je smole. I njegova šišarka zapaljena vam poput metka može preletjeti 50-60 metara i paliti tamo”, kaže inženjer agronomije u mirovini Davorin Pamić.

Plamena šiška uletjela je i u staju Milivoja Ševerdije. Zapaljeno je sijeno i stradao je dio stada. Utvrđuju štetu mnogi. Proglašena je prirodna nepogoda. Pomoć je poljoprivrednicima nužna. Obećavaju je sa svih strana.

“Mi ćemo, naravno, pomoći i u obnovi maslinika, a razmotrit ćemo i mogućnost sanacije dijela izgubljenog prihoda kao što smo radili u drugim županijama za poljoprivrednike u Hrvatskoj u zadnje dvije godine određenim dodatnim programima odlukom vlade u suradnji sa županijama”, najavila je ministrica poljoprivrede Marija Vučković.

Bit će to simbolično, kažu oni koji s odštetom iskustva imaju. Ništa se nije promijenilo, kažu. No nešto ipak jest – i to nagore. Nakon svakog požara sve je manje onih koji se zemljom nastavljaju baviti. Svjesni su toga i u resornom ministarstvu. Zabrinjava ih dobna struktura poljoprivrednika u Dalmaciji pa najavljuju dodatna sredstva za mlade poljoprivrednike i generacijsku obnovu.

Dalmacija 1960. imala milijun ovaca

“Dalmacija je 1960. godine imala milijun ovaca. I onda, kad bi izbio požar, izgorjelo bi 2.7 hektara. Godine 1998. Dalmacija ima svega 200 tisuća ovaca, ali onda po jednom požaru izgori 47 hektara. Znači, imamo pet puta manje stoke, a 20 puta veća površina nam gori”, upozorava inženjer agronomije u mirovini Davorin Pamić.

A tako će biti i dalje jer prave prevencije nema. Nema nikoga da brsti, a nikoga ni da čisti zapuštene površine.

“Glavni vatrogasni zapovjednik rekao je da ćemo morati, poput Italije, uvesti porez na neobrađeno zemljište. I to je u redu. Međutim, on ne zna da je 80 posto poljoprivredne površine u Dalmaciji katastarski na nivou Austro-Ugarske. Moj maslinik je zadnji put uknjižen 1910., i to 1/22 pred više od 100 godina. Kome će sad uputiti uplatnicu za porez ili pozvati na odgovornost”, dodaje Pamić.

Ista pitanja desetljećima. Isti odgovori – bez primjene u praksi. Jedino se mijenja vrijeme – i to nagore, ekstremne suše, ekstremni požari… Budućnost ih sigurno nosi još, piše HRT.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO