Hrvatska ima 12 državnih praznika i blagdana, od kojih se Uskrs i Božić slave dva dana, a ostali su jednodnevni. Praznici i blagdani donose 13 neradnih dana, ali taj broj obično je nešto manji jer uvijek poneki padnu u dane vikenda. Iduće godine možemo računati na 10 neradnih dana mimo subota i nedjelja, dva više nego ove godine, piše Tportal. 

Početak godine prilično je sušan. Nova godina pada u nedjelju pa smo u prvom tromjesečju slobodni samo na blagdan Sveta tri kralja, koji slavimo u četvrtak te nam se pruža prilika za spajanje u četverodnevni produženi vikend.

Idući praznik je Praznik rada, a pada u nedjelju, ionako neradnu. Tek približavanjem ljeta kreće povoljnije praznično razdoblje. Od 30. svibnja do 16. lipnja nižu se tri praznika/blagdana koja padaju u radne dane. Dan državnosti (30. svibnja) slavimo u ponedjeljak kao produženi vikend, Tijelovo (16. lipnja) u četvrtak, a Dan antifašističke borbe (22. lipnja) u srijedu, pa je u kombinaciji s tri dana godišnjeg moguće napraviti spajalicu dugu sedam dana.

Nakon srpanjske stanke u kolovozu slavimo praznik i blagdan koji donose produžene vikende: Dan pobjede i domovinske zahvalnosti (5. kolovoza) pada u petak, a Velika Gospa (15. kolovoza) u ponedjeljak.

Rujan i listopad su bez praznika i blagdana, a 1. studenog tradicionalno obilježavamo blagdan Svi sveti, koji pada u utorak, što je dobra prilika za stvaranje četverodnevnog 'mini godišnjeg'.

Studeni pak donosi produženi vikend za Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata u petak 18. listopada.

Godina završava božićnim blagdanima, a oni su posloženi malo bolje nego 2021. te slaveći dva blagdanska dana, Božić i Štefanje, u nedjelju i ponedjeljak dobivamo dodatni neradni dan nakon vikenda.

U konačnici, očekuje nas dobra godina za praznovanje, ali tek kad pregrmimo prvih pet sušnih mjeseci.