“To je problem zadnjih desetak godina, ne samo Hrvatske, već cijele Europe, a razlog je naglo snižavanje cijena. Cijene antibiotika u usporedbi sa 2012. su pale više od 40 posto. Ostalo je malo proizvođača takvih lijekova pa kad se još doda postcovid, problemi u u opskrbi, inflaciju, nema dovoljno proizvođača na tržištu”, rekao je Jerko Jakšić, piše N1. 

Ističe da se ne isplati proizvoditi lijekove ni koji su nužni: “Povučeno je više od 1.000 lijekova zbog neisplativosti i drugih razloga. Gledamo i etičku komponentu, ali nema nas dovoljno. Cijene su ispod jedan i pol euro za antibiotike ili ispod jednog eura za liječenje krvnog tlaka. Što danas na tržištu možete kupiti za jedan euro? To je apsurd, takve cijene nisu održive.”

Prijete nestašice osnovnih lijekova

Tijekom posljednjih pet godina na razini Europe generički su lijekovi smanjili troškove zdravstvenih sustava za 41% dok su istodobno povećali dostupnost terapija za 27%, pokazuju podaci koje je Teva pripremila u suradnji s IQVIA. Značajan rast ulaznih troškova u kombinaciji s postojećim modelom automatskog spuštanja cijena generičkih lijekova narušio je ovaj povoljan trend do granice održivosti, kako u Europskoj uniji, tako i u Hrvatskoj, upozorile su danas članice HUP-Udruge proizvođača lijekova (HUP–UPL).

Konkurentnost generičkih lijekova koja se temelji isključivo na cijeni rezultira rizikom opskrbe zbog konsolidacije tržišta gdje je čak 69% generičkih lijekova prisutnih na tržištu imalo samo dva ili manje dobavljača, a broj konkurenata pada iz godine u godinu. “Zdravstveni sustav bi trebao imati nekoliko izvora za ključne terapije što je u Europi sve rjeđi slučaj dok istodobno svjedočimo uzlaznoj konsolidaciji na razini djelatnih tvari izvan Europe”, rekli su u HUP UPL-u.

Kineski udio u proizvodnji API-ja trenutno čini više od 20% novih zahtjeva za odobrenje, a neke kemijske supstance, poput lijeka za snižavanje kolesterola, nemaju više europske nositelje odobrenja. “Ova je nepovoljna situacija u Europi već uzrokovala drastično smanjenu konkurenciju za neke lijekove odnosno molekule što posljedično dovodi do nestašica na mnogim europskim tržištima. U razdoblju od 10 godina primjerice u Poljskoj je s tržišta nestalo 16 antibiotskih lijekova, u Španjolskoj 11 a u Francuskoj 10”, naglasili su u HUP-UPL-u, piše N1. 

U ranjivim terapijskim područjima konsolidacija napreduje još brže i dobavljači se zbog neodrživosti povlače s tržišta, što za pacijente znači manje mogućnosti liječenja. U istom razdoblju od 10 godina četvrtina generičkih lijekova nestala je s europskih tržišta – od toga 33% antibiotika i 40% onkoloških lijekova.

“Situacija u Europi izuzetno je nepovoljna za proizvođače lijekova nakon isteka patenta, čemu doprinosi spirala niskih cijena lijekova kao i kontinuirano povećanje troškova, a niti Hrvatska nije iznimka. Hrvatska je osim toga i na začelju kolone kada govorimo o nabavci djelatnih tvari potrebnih za proizvodnju lijekova – jer je kao malo tržište bez značajnije pregovaračke moći”, rekao je Jakšić.

HUP-UPL već je iznio prijedlog mjera radnoj skupini pri Ministarstvu zdravstva, no s provođenjem mjera i prilagodbom zakonskih odredbi treba požuriti jer bi u protivnom situacija mogla postati teža.

Hitno uvođenje ovih mjera nužno je za farmaceutsko tržište u RH te se jedino na taj način mogu zaustaviti nestabilnost na tržištu lijekova i spriječiti daljnje nestašice, zaključili su u HUP Udruzi proizvođača lijekova.