Dvojica novinara Business Insidera – jedan iz takozvane generacije Z (generacija rođena između sredine 90-ih i 2010-ih), a drugi milenijalac – odlučili su istražiti kako pitanje o ravnoteži poslovnog i privatnog života prolazi u inicijalnoj fazi procesa zaposlenja: razgovoru. Zašto kandidati danas misle da je ovo pitanje važno postaviti već na prvom koraku? Čini li to štetu njihovim izgledima za dobivanje posla?

Odgovori na ova pitanja nisu crno-bijeli. Sve ovisi o industriji, iskustvu menadžera, ali i samom oglasu za posao.

Mladi moraju poznavati industriju prije nego postave pitanje

Neke branše dobro reagiraju na ovakva pitanja, kažu mladi iz generacije Z i menadžeri koji su razgovarali s Insiderom. U drugim industrijama, poput investicijskog bankarstva, još uvijek je potrebno provoditi dane pred računalima ili u uredu.

Mladi koji tek ulaze na tržište rada moraju se prvo dobro informirati o očekivanjima svojih poslodavaca prije nego počnu postavljati pitanja o ravnoteži između poslovnog i privatnog života.

“Ako direktno pitate poslodavca da vam opiše kako izgleda ta ravnoteža za financijske analitičare, za pretpostaviti je da će vaša prijava biti odbačena,” kaže Steven Sibley, profesor financija na Kelley School of Business pri Sveučilištu u Indiani.

Sibley je dodao da poslodavci koji intervjuiraju kandidate žele dobiti dojam o njihovoj radnoj etici. Bitno im je razaznati je li netko tip osobe koja će raditi ako treba i 80-ak sati tjedno i naučiti što više mogu unutar par godina ili se radi o kandidatu koji želi zaraditi što je više moguće, a raditi što je manje moguće?

Iz njegovog iskustva, pitanje o ravnoteži poslovnog i privatnog života kandidate odmah svrstava u drugu kategoriju.

David Jacobowitz osnivač je start-upa za grickalice, Nebula Snacks. Traži svog prvog zaposlenika i nedavno je odbio kandidata koji je tražio dobru ravnotežu između poslovnog i privatnog života.

“Kada intervjuiram kandidate, očekujem da su svjesni da ovo nije posao s fiksnim osmosatnim radnim vremenom,” rekao je Jacobowitz. Intervjuirao je mnogo obećavajućih kandidata, no kaže da su mnogi od njih postavljali pitanja o tome kako će im izgledati život izvan posla.

Menadžeri i tvrtke moraju se pripremiti za ovo pitanje

Važno je da obje strane znaju što očekivati kada se postavi ovo pitanje, kaže Sheila Williams, direktorica za talente u Deloitteu.

“Vidimo da se događa velika promjena u korist kandidata koji žele da organizacija odgovara njihovim osobnim vrijednostima i ciljevima,” kaže Williams, dodajući da je “ravnoteža između poslovnog i privatnog života jedno od ključnih pitanja koja se uvijek postavljaju” prilikom razgovora za posao, a upravo su mladi iz generacije Z ti koji će ga bez straha postaviti već na prvom upoznavanju.

Williams vjeruje da je pandemija koronavirusa podsjetila mnoge zaposlene da život postoji i izvan radnog vremena. I dok ljudi sada očekuju plaćeno slobodno vrijeme i fiksni kraj radnog vremena, mnogi koji su u potrazi za poslom zapravo žele fleksibilnost, rekla je. Čak i u industriji koja se bavi konzaltingom ili pruža porezne usluge, to je moguće.

“To se vidi po načinu na koji organizirate timove, kako dopuštate ljudima da obavljaju obveze nevezane za posao tijekom radnog vremena, po načinu na koji podržavate njihovo mentalno zdravlje, ali i zdravlje njihovih obitelji,” dodala je Williams.

Poslodavci ove stvari moraju jasno ilustrirati kandidatima, kaže. Williams i njen tim educiraju regrutere u Deloitteu o tome kako se postaviti kada dobiju ovo pitanje.

“Obučavamo ljude kako bi bolje shvatili pitanja koja čuju,” kaže. “Naglašavamo im da podijele informacije o tvrtki, no da također budu otvoreni i o vlastitom iskustvu kao zaposlenika.”

Trebamo li se jednostavno opustiti?

Mary Cooney, osnivačica platforme za profesionalni razvoj Generation IQ, kaže da je vrijeme da se odmaknemo od stigme ravnoteže poslovnog i privatnog života.

Kompanije moraju usvojiti ravnotežu kako bi privukle kandidate, kaže ona.

“Poprilično sam šokirana da mladi uopće moraju postavljati takva pitanja,” govori. “To je dosad već trebala postati ustaljena praksa.

Čak i u industrijama poput bankarstva, u kojemu se radno vrijeme nerijetko penje na 80-ak sati tjedno, događaju se promjene.

Treba naglasiti, to je zasad rijetkost – bankarska industrija poznata je kao nevjerojatno zahtjevna i nemilosrdna.

Ipak, sada mladi iz generacije Z postavljaju pitanja, kaže Cooney. A pitanja sa sobom donose promjene, piše N1.