"Zaštita potrošača je itekako bitna, jer sve ovo što radimo mora se pozitivno reflektirati na naše građane. Stoga je važno da u ovom cijelom procesu zamjene kune eurom baš svi akteri u hrvatskom društvu budu odgovorni", poručio je Plenković na konferenciji “Hrvatska - 20. članica europodručja”, koju su zajednički organizirali Vlada i Hrvatska narodna banka (HNB).

Plenković je poručio da je važno da akteri "ne zauzimaju prakse i poteze koji će zaokruživanje cijena, u kontekstu širih inflatornih pritisaka, koristiti za neopravdano velike dobiti i profite i ići na uštrb interesa građana i njihovog standarda".

Podsjetio je na mjere koje Vlada koristi u borbi protiv tih praksi, što uključuje i inspekcijske nadzore, a također je podsjetio da je Vlada u prošloj godini donijela pakete pomoći gospodarstvu i građanima "teške" ukupno 3,6 milijardi eura, koji su između ostalog uključivali regulaciju cijena struje i plina, kao i manje cijene naftnih derivata. 

Plenković je iznova istaknuo da je Hrvatska jedina članica EU-a u povijesti koja je istog dana ušla i u europodručje i šengenski prostor.

Članstvom u eurozoni Hrvatska je postala dio područja od oko 345 milijuna stanovnika koje koristi drugu najjaču svjetsku valutu, rekao je Plenković, podsjetivši da je cijeli proces kretanja ka članstvu u eurozoni počeo još 2017. godine.

Kazao je da su reforme provođene na tom putu, etapu po etapu, ostvarivane točno u dan. "U svojoj karijeri, zadnjih 30 godina, pratio sam s više ili manje intenziteta sve procese učlanjivanja Hrvatske u bilo koju međunarodnu organizaciju ili dublju integraciju, no ne sjećam se da smo ijedan proces vodili ovoliko precizno, doslovno u dan", ustvrdio je predsjednik hrvatske vlade.

Unatoč izazovima, ostvaren strateški cilj

Istaknuo je da je Hrvatska, unatoč krizama i izazovima do kojih je došlo zbog pandemije koronavirusa i agresije Rusije na Ukrajinu, uspjela ostvariti strateški cilj ulaska u europodručje.

Tu je i ulazak u šengenski prostor, a Plenković je ustvrdio da će se tek nakon kraja ove godine moći vidjeti "koliko smo dobra učinili za hrvatsko gospodarstvo i građane ostvarenjem ova dva cilja".

Podsjetio je i na dostupna europska sredstva, između ostalog iz novog VFO-a i NPOO-a, a također i istaknuo da će, kada se rezimiraju podaci za 2022. godinu, Hrvatska najvjerojatnije biti na 72 posto europskog prosjeka razvijenosti. "To je više nego očit efekt smjera i politika koje poduzimamo u proteklim godinama", kazao je Plenković.

Predsjednik Vlade je apostrofirao i važnost političke stabilnosti. "Sada kada podvučemo crtu vidimo da zemlja koja je imala političku stabilnost, a to je Hrvatska, ostvarila sve svoje strateške ciljeve, a one zemlje, isto tako članice EU-a (...), koje to nisu imale, nisu ih ostvarile. To se sada vidi bolje nego ikada", ocijenio je Plenković.

Osim aktualnog ministra financija Marka Primorca, konferenciji su između ostalih nazočili i ministri financija vlada od 2000. naovamo - Mato Crkvenac, Ivan Šuker, Slavko Linić, Boris Lalovac i Zdravko Marić, a Plenković je upravo Mariću, kao bivšem potpredsjedniku Vlade, zahvalio na koordiniranju svih aktivnosti na putu ulaska u eurozonu.