- Mi smo o porastu govorili i prije godinu dana. To su pokazali podaci prigodnog istraživanja koje smo napravili. Porast je u intenzitetu i učestalosti te smo upozoravali da će se brojke tek vidjeti, da će se vidjeti kada završi lockdown. Oni koji su bili unutar pakla obiteljskog nasilja, to se samo intenzivirali i pogoršalo, ističe psihologinja iz Autonomne ženske kuće Zagreb Anita Lauri Korajlija.

Dodaje da je gonjenje nasilja kao prekršajnih djela, to je zapravo "samo sam te malo lupio po prstima", a onda to dovodi da se nasilje nad ženama još više povećava, dodaje Korajlija.

- Tjelesni napadi koji su se smatrali lakšima, sada idu u domenu kaznenih djela, MUP je dao preporuke službenicima da u svojem postupanju određena djela karakteriziraju u težoj sferi. Definitivno kazneni postupak je oblik težeg postupka, ima duži tijek od prekršajnog, ističe odvjetnica Una Zečević Šeparović.

"Neadekvatne kazne za teža kaznena djela"

Ravnateljica Uprave za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marija Barilić ističe da ako se želi poboljšati sustav da se treba raditi integrirano.

- Izmjene zakona su u redu, ali treba ići na usavršavanje stručnjaka i osvještavanja društva o nasilju i posljedicama nasilja. Ono je potrebno prijavljivati pravovremeno, ističe.

Ipak, puno se određuju novčane ili uvjetne kazne, ističe odvjetnica Zečević Šeparović.

- Kampanje ipak približavaju što žrtve doživljavaju, što djeca gledaju i kakve posljedice to na njih ostavlja. Mislim da se kazne koje se izriču da su sve primjerenije. No, izriču se neadekvatne kazne za teža kaznena djela.

Žene prijavljuju tek kada dođu u sklonište

Ključan je onaj kontinuirane edukacije, istina jest da teži postupci traju dulje, a bitno je da se tijekom postupka kvalitetno radi sa žrtvama, ističe Barilić, dodajući da je edukacija također jedan od ključeva u borbi protiv nasilja nad ženama. 

- Mi znamo da jako puno žena ili ne prijavljuje nasilje ili ga prijavljuje tek jako kasno kada se puno stvari dogodilo. Žene koje dođu u sklonište, tek tamo prijavljuju nasilje, ističe psihologinja Lauri Korajlija. 

Postavlja se i pitanje granice između nasilja i konflikta. 

- U situaciji kada korisnik dođe i prijavi nasilje, stručnjaci su dužni to prijaviti. Što se tiče sustava socijalne skrbi mi ne procjenjujemo već prijavljujemo drugim institucijama, ističe Marija Barilić iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike.

Vezano uz nasilje u obiteljima, važan je interes djeteta.

- Stručni tim u centru dužan je provjeriti više činjenica i izraditi procjenu rizika za dijete. Dužan je zatražiti podatke iz vrtića ili škole, ako to pohađa, ako je dijete išlo na neki tretman, dužan je zatražiti podatke od liječnika, a onda možemo i zatražiti provođenje upravnog nadzora u centrima za socijalnu skrb ako sumnjamo da se nešto ne radi kako treba, dodaje Barilić. 

Potrebno educirati stručnjake

U svakoj struci postoje ljudi koji rade bolje ili lošije, niti ova struka nije izuzeta od toga, ističe Anita Lauri Korajlija, komentirajući postoji li i problem pitanja nestručnosti.

- Ne možemo svi pratiti sve što je novo, idemo na edukacije s dobrim vjerovanjem da je to ispravno. Htjela bih apelirati na sve stručnjake da se svi stavimo u poziciju onoga što smo naučili na fakultetu, tamo se sigurno učilo kritički propitkivati - kazala je za HRT psihologinja Anita Lauri Korajlija.

Ipak dodaje da ljudi iz sustava ne sudjeluju dovoljno u edukacijama. 

Dok ne vidimo dovoljne promjene u društvu, promjene u statistikama, potrebno je ljude još više educirati, ističe Lauri Korajlija