Ovogodišnja sjetva najskuplja je u povijesti zbog visokih cijena plina – petrokemijska industrija koja proizvodni umjetna gnojiva teško je pogođena rastom cijena glavnog energenta koji se koristi u proizvodnji, pa se taj trošak prelio na poljoprivrednike koji će pak preseliti trošak dalje, na uzgajivače i proizvođače mesa, da bi na kraju puno skuplji plin platili svi potrošači kupujući skuplje gotove proizvode.

“Poskupio je sav repromaterijal, najviše umjetna gnojiva, sjeme i zaštitna sredstva, ali i gorivo”, rekao je za tportal vlasnik većeg obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva iz središnje Hrvatske.

Na taj problem upozorava i Zvjezdana Blažić, konzultantica tvrtke Smarter, specijalizirane za poljoprivredu i prehranu. Ona kaže da je pitanje plina ključno u poljoprivrednoj proizvodnji jer su zbog njegovih visokih cijena neke tvornice gnojiva u EU-u već zatvorile vrata.

“Ovogodišnja sjetva bit će znatno skuplja. Lani su porasle cijene svih žitarica i uljarica, i to bez ovogodišnjeg pritiska visokih ulaznih cijena energenata. Zalihe koje imamo i s kojima ulazimo u sjetvu i žetvu nisu velike, a viškovima robe cijene se neće moći smanjiti. Zbog toga ne da će se zadržati visoke cijene, nego će možda još rasti”, pojašnjava Blažić.

Cijene takozvanih commodities ili roba na svjetskim burzama, poput šećera, pšenice i kukuruza, koje su osnova prehrambene proizvodnje, na najvišim su razinama u proteklih deset godina. “To je osnova za rast cijena stočne hrane, brašna i ostalih sirovina za prehrambenu industriju. To je zatvoreni krug u kojem još nismo osjetili više cijene mesa, ali pritisak je iznimno velik i u posljednja tri mjeseca osjeti se rast cijena junetine, čak i svinjetine u maloprodaji”, dodaje Blažić.

Način na koji bi se cijene mogle spustiti ona zasad ne vidi, jer u osnovnim kategorijama prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj već imamo snižene stope PDV-a i moglo bi ga se spustiti eventualno još za neke kategorije, ali sve to ne bi imalo velikog utjecaja na potrošače.

“Treba razmišljati o tome da se uzgajivačima i stočarima omoguće jeftini krediti kojima će otkupiti domaću žetvu i da žitarice ostanu u Hrvatskoj. U momentu žetve trebat će im novac, a jeftini krediti za obrtna sredstva jedan su od načina te bismo tako smanjili ovisnost o uvozu žitarica iz EU-a. Potrošače čeka novi udar, a već sad na hranu trošimo oko 30 posto mjesečnog budžeta. Siromašniji građani i oni s plaćama ispod prosjeka potroše na hranu i pola plaće pa se tu kao rješenje nameću nove socijalne mjere”, ističe Blažić.

Branko Bobetić, predsjednik udruženja Croatiastočar, upozorava na to da je situacija daleko teža nego što se čini i da prehrambenom i primarnom sektoru predstoji velika kulminacija problema s nesagledivim posljedicama za već nisku proizvodnju.

“Na globalnoj razini, u Europi i kod nas prošla su vremena letargije koja je trajala do 2019. Inputi su počeli poskupljivati u drugoj polovici 2020., još brže su počeli rasti lani. Prema europskim analizama, a posebno u posljednja dva mjeseca 2021., što pokazuju i statistike FAO-a i Eurostata, osim cijena žitarica značajno su porasle cijene svih aditiva, raznih enzima, minerala i vitamina, pa su rasle cijene energije, plina i struje, koju posebno puno troše stočari, peradari i dio svinjogojske industrije”, kaže uvodno Bobetić.

Stočarstvo je, kaže, u jako nepovoljnoj situaciji jer tržišne cijene u veleprodaji i maloprodaji ne prate rast cijena inputa, pri čemu će najgore proći uzgajivači svinja. “Lani su svinjske polovice kod nas pojeftinile za 15, a u EU za 13 posto. Kad se u obzir uzmu cijena odojaka, stočna hrana i marža u tovu, ispada da imamo 50 eura marže na sto kila mesa. U Europi je ta marža pala na samo deset eura”, ističe sugovornik tportala.

“Pad marži odražava se na padu populacije svinja, ima nešto sitno viškova, uz to što sektor muči nedostatak radne snage. Firme koje se bave uzgojem svinja su u gubitku ili na nekakvoj pozitivnoj nuli”, kaže. Kad se na sve to nadovežu ostali inputi, poput plina, transporta, ambalaže i dodataka prehrani, koji su poskupjeli i nekoliko puta, cijeli se sektor našao u nezavidnoj poziciji.

“Dodatan problem su skupa mineralna gnojiva. Stvorio se lanac – trošit će se manje gnojiva, pa će biti manji prinos i cijene žitarica će opet otići gore, pogotovo u trećem kvartalu. Sve se to ne može ugraditi u cijenu proizvoda na policama, jer i trgovci imaju više troškova”, kaže Bobetić te podvlači:

“Zemlja smo s jednom od najnižih kupovnih moći u EU-u. To je ograničavajući faktor i u znatno bogatijim članicama Unije, a one su već donijele mjere za pomoć kućanstvima i sektorima.”

Uz poskupljenje hrane u ljeto i jesen, u posljednjem ovogodišnjem kvartalu i na prijelazu u 2023. Hrvatsku, kako zasad stvari stoje, čeka i uvođenje eura, koje će sigurno za još nekoliko postotaka pojačati inflaciju i nagristi kućne budžete građana, piše t portal.