Iznos novca koji bližnjima šalju iseljenici iz inozemstva i naknade hrvatskih radnika zaposlenih u stranim kompanijama lani je dosegnuo 5,1 milijardu eura, što znači da su u odnosu na prethodnu godinu “osobne doznake” uvećane za 880 milijuna eura ili 20,6 posto.

Pritom su najviše porasle “naknade zaposlenima”, dohoci koji se, primjerice, odnose na pomorce, one koji dnevno putuju na posao u susjednu zemlju, te ostale privremene radnike u inozemstvu.

U prošloj godini, pokazuju podaci HNB-a, uvećane su za 23,8 posto, na 2,7 milijardi eura. Istodobno su “osobni transferi” iseljenika iz tradicionalnih odredišta hrvatskih emigranata kao što su Njemačka, Švicarska, SAD i Italija rasli za 17,1 posto, na 2,4 milijarde eura.

Tako snažan rast priljeva novca iz inozemstva na račune građana, prema objašnjenju HNB-a, ne odstupa značajnije od trendova proteklih godina, “posebno uzmu li se u obzir inflacijska kretanja u zemlji i inozemstvu”.

Ipak, prije se očekivalo da će sa slabljenjem emigracijskog vala kopnjeti i inozemne uplate, ali to se, očito, nije dogodilo. Kao jedno od mogućih objašnjenja može se čuti da je i dalje dobro stanje na tržištu rada u zemljama u koje su emigranti odlazili.

Primjerice, da su zaposleni i u deficitarnim zanimanjima te da su u uvjetima rastuće inflacije uspjeli dogovoriti veće povišice. Brojke ujedno upućuju da sve više Hrvata odlazi raditi u susjedne zemlje.

Slovenija je, primjerice, nedavno objavila da je krajem prošle godine imala više od 12.800 stranih prekograničnih radnih migranata, dva i pol puta više nego godinu prije, “a najviše ih je bilo iz susjedne Hrvatske”, piše novinarka Jutarnjeg lista Marina Klepo.