'Pri kraju razdoblje niskih kamata'

- No prvo slijedi završavanje kupovine vrijednosnih papira, a tek onda povećavanje kamatnih stopa. Tu su očekivanja da bi pandemijski, krizni program otkupa vrijednosnih papira Europske centralne banke mogao završiti u ožujku iduće godine, a rasprava će se voditi oko toga hoće li se u prijelaznom razdoblju 'asset purchase program' povećati ili biti na razini koja je bila regularna do sada - poručio je Vujčić te tako najavio kako je pri kraju i razdoblje niskih kamata.

Dodao je da to 'nije u planu za 2022., ali sasvim sigurno je da će promjene u kupovini vrijednosnih papira utjecati na situaciju na tržištu'.

Tica: Središnje banke idu ka ciljanju inflacije

S portala Index zamolili su prof. dr. sc. Josipa Ticu s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu da objasni zbog čega dolazi do ovakvih promjena.

- Jedan od ciljeva središnjih banaka širom svijeta, pa tako i ECB-a (Europska centralna banka) i FED-a (sustav federalnih rezervi) je ciljanje inflacije. U praksi to znači da će središnje banke poticati ekonomski rast jeftinim novcem kada je inflacija preniska, a podizati kamatne stope kada inflacija prijeđe ciljanu razinu ili joj se previše približi - objašnjava Tica. 

 - Kako gospodarstvo reagira na poteze središnje banke s vremenskim pomakom koji može iznositi nekoliko kvartala pa sve do godine i više dana, središnje banke pokušavaju anticipirati buduće kretanje inflacije na temelju čitavog niza indikatora i na temelju toga donositi odluke o tome hoće li će kamatne stope biti veće ili manje - kazao je.

Objasnio je kako se u Hrvatskoj formiraju kamatne stope

Kamatne stope u RH se između ostalih parametara formiraju na temelju međunarodnih uvjeta zaduživanja, konkurencije na domaćem tržištu, efikasnosti domaćih banaka i naposljetku premije rizika Hrvatske u odnosu na eurozonu. Sukladno tome, u teoriji se zbivanja s bazičnom ECB-ovom kamatnom stopom prenose na našu kamatnu stopu jedan za jedan ako je sve ostalo nepromijenjeno - pojašnjava.

- Porast inflacije preko dva posto u Ekonomskoj i monetarnoj uniji Europske unije i Hrvatske implicira kako raste zabrinutost oko zaokreta u monetarnoj politici, brz ekonomski rast dovodi do nestašica i uskih grla, što kreira poskupljenja, a u perspektivi navedeno implicira da je era jeftinog novca pred zalazom - dodaje. 

Cijeli članak pročitajte ovdje.