Reporterka Ema Branica odlučila je testirati koliko je točno hrana u Hrvatskoj skupa u odnosu na neke druge zemlje. Kamere Provjerenog zavirile su u trgovine u četiri države – u Irskoj je u trgovinu otišao Roman Rakić, u Njemačkoj Helena Horvat, u Sloveniji Petra Čertanc, a u Hrvatskoj Ema Branica. Odabrali su trgovinu koja slovi za jednu od najjeftinijih u svim zemljama.

Svi u ovom eksperimentu imali su isti popis namirnica. Zadatak je bio kupiti deset osnovnih namirnica, jedini, tako reći, luksuz na popisu bila je kava. Kruh, mlijeko, jaja, piletina, jabuke, krumpiri, brašno, ulje, tjestenina, piše Dnevnik.hr.

Namirnice s popisa su one bez kojih ne može većina kućanstava. S obzirom na bolji životni standard u zemljama sugovornika, očekivano je bilo da će Hrvatska, kao prilično siromašna europska zemlja, pobijediti u ovom natjecanju s najnižim cijenama.

NAJSKUPLJA IRSKA, A HRVATSKA...

Roman je u Irskoj potrošio 126 kuna i 60 lipa. Helenin račun iz Njemačke iznosi 121 kunu i 65 lipa, a Petrin iz Slovenije 116 kuna i 32 lipe. Račun iz Hrvatske plaćen je 122 kune i 49 lipa.

Najskuplja po cijenama hrane u eksperimentu Provjerenog je Irska, potom Hrvatska, zatim Njemačka, a najjeftinija je Slovenija. ''Ja sam šokiran. Mislio sam da će biti barem 20 posto jeftinije u Hrvatskoj'', iznenađen je Roman.

Očito moramo i mi u Hrvatskoj u nečemu biti pri vrhu. ''Pa Hrvatska već dugo ima cijene europske, a plaće balkanske'', kaže ekonomska analitičarka Marijana Ivanov.

Računi se razlikuju u nekoliko kuna, ali prosjek plaća u dvostrukim, trostrukim, pa čak i peterostrukim omjerima. ''Supruga ima peterostruko veću plaću nego u Hrvatskoj kao obična opća medicinska sestra'', otkriva Roman.

PO SVIM POKAZATELJIMA - NA DNU

Iako smo gotovo devet godina članica Europske unije, i dalje smo po svim pokazateljima na dnu svih mogućih statistika rasta i napretka. Jedino u čemu smo blizu prosjeka Unije upravo je cijena namirnica.

'Kada govorimo o terminima skupoće cijene hrane, cijena hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj je na razini 97 posto prosjeka EU-a, odnosno svega je tri posto niža nego što je prosjek u EU-u'', pojašnjava analitičarka Ivanov.

Istodobno, drugi pokazatelji standarda govore kako zapravo živimo. ''Gleda se kupovna moć jednog eura u Hrvatskoj u odnosu na svaku zemlju o kojoj pričamo i vidimo da je životni standard u Hrvatskoj 36 posto niži nego što je prosjek EU-a'', dodaje Ivanov.

KAKO SE ŽIVI U IRSKOJ?

Roman Rakić u Irskoj živi sa suprugom i kćeri. On radi u trgovini. I žive tako da ne gledaju na svaki cent i od svakog mjesečnog primanja mogu uštedjeti.

''Od režija se plaća struja, voda se ne plaća u Irskoj. Znači kućanstva ne plaćaju vodu. Nema Holdinga kao u Zagrebu i takvih nekakvih čuda izmišljenih. Znači, plaća se struja, smeće i jedino što se ovdje plaća je nekakav oblik televizijske pretplate. To se ovdje zove TV licence znači kao dozvola za televiziju. I ona je 160 eura godišnje'', otkriva.

Iako irska kućanstva ne plaćaju vodu, njihovi troškovi života veći su nego kod nas. Tu bar imamo nešto za pohvaliti se. Cijene nekretnina i najma su izrazito visoke. No Irci i tu pokušavaju svojim građanima olakšati život. ''Nekretninu u kojoj živimo, da uzmemo istu tu kuću pod hipoteku kredit bismo platili nekih desetak posto jeftinije'', kaže.

Cijeli članak pročitajte ovdje.