Pripreme za uvođenje eura trajale su jako dugo, još otkako je Hrvatska 1. srpnja 2013. godine postala punopravna članica Europske unije, a mogućnost uvođenja eura, kao nacionalne valute tada je bila samo daleki plan. Desetljeće poslije, euro je postao službena valuta unatoč velikom protivljenju dijela stručne i političke javnosti. Govorilo se da će uvođenje eura dovesti do rasta cijena pri čemu plaće i mirovine, u tom prvome valu, neće pratiti taj rast. Također, upozoravali su da će uvođenjem eura u vrijeme inflacije doći do izraženijeg smanjenja kupovne moći građana te da će Hrvatska narodna banka, uvođenjem strane valute izgubiti mogućnost utjecati na smanjenje inflacije i monetarnu suverenost koju smo imali s našom vlastitom valutom, piše N1.

No, kako je u više navrata rekao ekonomist Ljubo Jurčić, Hrvatska ima euro od 1994. godine, i prije nego što je euro došao, i zove se kuna. Tvrdi i kako je od prvoga dana uvođenja, tečaj kune bio fiksiran uz tečaj njemačke marke iako hrvatsko gospodarstvo nikada nije pratilo razvoj njemačkog gospodarstva, kao i da je kuna samo ime valute, ali da nikad nije imala pravu ulogu novca. Prema njegovim riječima takva je politika uništila hrvatsko gospodarstvo radi koje gubimo tvornice, mladi odlaze…

O ulozi eura u poskupljenju, inflaciji, gubitku kupovne moći, pisat će se i govriti još godinama, no pitanje je što će biti od Hrvatske narodne banke.

Iz HNB-a kažu da je danom uvođenja eura, Hrvatska narodna banka postala dio Eurosustava, koji čine ESB i nacionalne središnje banke svih država članica europodručja. “Krajem 2021. taj je sustav imao gotovo 47 tisuća zaposlenih, od čega je tek oko 3,5 tisuća radilo u Europskoj središnjoj banci, dok je preostalih 43,5 tisuće zaposlenih radilo u središnjim bankama 19 članica europodručja. Iz toga je očito da je Eurostav po svojoj naravi izuzetno decentraliziran, što se odnosi i na sudjelovanje u donošenju odluka i njihovoj provedbi”.

HNB ravnopravno sudjeluje u kreiranju monetarnih politika EU-a

Dodaju da za Hrvatsku narodnu banku ulazak u europodručje znači da će zaposlenici HNB-a potpuno ravnopravno sudjelovati u radu otprilike 160 odbora, pododbora, radnih skupina i drugih radnih tijela koje trenutno djeluju u okviru Eurosustava i Jedinstvenog nadzornog mehanizma, koji je zadužen za superviziju banaka. “Kao što je poznato, guverner HNB-a je od dana uvođenja eura postao punopravni član Upravnog vijeća Europske središnje banke, koje donosi sve odluke iz područja monetarne politike i brojne druge odluke iz njegove nadležnosti”, naglašavaju.

Kažu da će HNB, osim što će aktivno i ravnopravno drugim članicama europodručja sudjelovati u oblikovanju zajedničke monetarne politike, tu politiku provoditi putem monetarnih operacija koje će se odvijati putem transakcija između Hrvatske narodne banke i hrvatskih banaka. “HNB će u punoj mjeri obavljati funkciju zajmodavca u krajnjoj nuždi te će, u slučaju potrebe, moći samostalno plasirati likvidnost bankama u euru, dok je prije uvođenja eura kao službene valute HNB mogao plasirati bankama isključivo likvidnost u kunama”, rekli su nam u HNB-u dodali da će kao i dosad, HNB samostalno provoditi makrobonitetnu politiku, odnosno imat će na raspolaganju instrumente i mjere usmjerene na kapital kreditnih institucija i njihove uvjete financiranja koje će koristiti s ciljem izbjegavanja i smanjenja sistemskih rizika kao i jačanja otpornosti financijskog sustava.

Cijeli članak pročitajte ovdje.