Dražen Jakšić, ravnatelj energetskog instituta Hrvoje Požar, odgovarajući na pitanje kako je došlo do toga da nas se ucjenjuje visokim cijenama i nestašicama energenata, rekao je da je svijet sada pod dojmom rata u Ukrajini, ali da je poskupljenje energenata započelo i prije tog sukob, piše N1. 

“Rat u Ukrajini čini još složenijom energetsku situaciju. Međutim, porast cijena energenata bilježimo od prošle godine. Brojni su uzroci toga. Neki su čisto tržišne okolnosti, ali isto tako i tehnološki utjecaji te geopolitički. Cijena energenata je doživjela ogromne skokove. Kada govorimo o energetskoj sigurnosti to je prije svega pitanje količine samodostatnosti”, kazao je Jakšić.

“Mi 50 posto energije koju trošimo sami proizvodimo, drugu polovicu uvozimo. Što se tiče uvoza plina, Rusija je bila tu dominantna”, potvrđuje Jakšić.

LNG projekt smatra vrlo važnim za Hrvatsku u ovom tranzicijskom periodu.

“Sasvim je logično da je najveći izvoz ruskog plina u Europu zbog geografske blizine. Ovaj dio što se odnosi na Aziju se odnosi na Kinu”, dodao je, osvrćući se na ovisnost o ruskom plinu.

Davor Grgić, redovni profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER), ističe da Hrvatska sada nije u toliko  nezavidnoj situaciji koliko je Europa.

Sankcije i ucjene

“Sankcije su uvijek dvosmjerna komunikacija, obje strane stradaju. Ali sankcije su poruka. Nešto se moralo napraviti. Svi su iznenađeni da je EU to napravila, ali svaka zemlja i dalje misli za sebe. Europa se bitno razlikuje po načinu kako zadovoljava svoje potrebe, po zemljopisnom području… Sada smo svi pametni, ali do devetog mjeseca nitko nije spominjao ovakvu situaciju”, kaže profesor Grgić.

“Glavni ciljevi su smanjenje CO2 kako bismo ublažili daljnje klimatske promjene, jer do je njih već došlo. Nama je cilj riješiti se fosilnih goriva, ne samo jer ovisimo o Rusiji, nego da spriječimo klimatske promjene”, pojasnio je Jakšić.

Dodaje da će rat u Ukrajini ubrzati energetsku tranziciju, što posljedično doprinosi energetskoj samodostatnosti.

“Europa sama po sebi se može osamostaliti, ali ne može utjecati na klimatske promjene bez ostatka svijeta. Svaki od ovih aktera nešto emitira, EU nije najveći akter. Samo svi zajedno možemo nešto napraviti. S ovim što se sada dogodilo to je ugroženo”, upozorava profesor Grgić.

Jakšić je ukazao da se Pariški sporazum nije odnosio samo na Europsku uniju.

“Imamo ozbiljne namjere i Kine i drugih. Nije Europa tu jedina koja se bori protiv klimatskih promjena”, kazao je.

Što se tiče nuklearne energije i rasprava je li poželjno otvaranje novih nuklearki, Jakšić kaže da je sigurnost nuklearnih elektrana uvijek bilo jako važno pitanje.

“U tom segmentu se jako puno ulagalo. Nuklearna energija u mirnodobske svrhe je čisti izvor energije, ne emitira CO2. Može značajno doprinijeti ublažavanju klimatskih promjena”, ističe Jakšić.

I Grgić odbacuje kritike na račun nuklearnih elektrana.

“Mi stalno lutamo. U jednom trentku smo u panici, u drugom trenutku imamo izvor, ali ga ne bismo željeli koristiti. Gladan čovjek ne bira”, kazao je.

O ruskom zauzimanju nuklearki, kazao je:

“Svim ljudima je jasno da te objekte ne treba dirati i mislim da se svi toga drže zasad. Te nuklearne elektrane su sigurne, nikome ne pada na pamet da ih gađa. One u ratnim uvjetima proizvode električnu energiju i vitalne su za obje strane.”

Klimatska neutralnost

“Energetska strategija je zadana s ciljem, a to je da se potpuno dekarbonizira do 2050. Klimatska neutralnost podrazumijeva da se do tada odbace svi fosilni izvori. To nema veze s ovim najnovijim događanjima, koji mogu imati reperkusije samo da se ubrza, ali na tome se već godinama radi”, rekao je Jakšić.

Grgić kao dobre strane nuklearnih elektrana navodi da je to koncentriran izvor energije te da su zaštićene od svih uvijeta.

Jakšić je upozorio da je problem kod nuklearnih elektrana što za izgradnju jedne treba desetak godina. Grgić je dodao da u Kini to nije toliko dugo, ali su se obojica složila da košta puno.

“Zemlja ima ograničene resurse. Nitko ne želi pogledati na duge staze kakve će posljedice imati energija koju ćemo uzimati iz prirode. Prije ili kasnije će nam ekosustav odgovoriti”, upozorio je Grgić.

“Obnovljivi izvori su okosnica, ali što kaže prof. Grgić, naravno da nema tehnologije koja ne šteti okolišu”, složio se Jakšić, podsjetivši da obnovljivi izvori traže skladišta za tu energiju, baterije, što onda dovodi do štetnih metala u prirodi.

Zaključak s kojim su se obojica složila je da su za klimatsku budućnost ključni štednja i efikasnost energije.