HPK je naime u četvrtak, a na inicijativu Odbora za krške pašnjake i Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda, organizirao okrugli stol pod nazivom "Pojeo vuk magare" u sklopu proljetnog sajma u Bjelovaru.

- Moramo zaštiti proizvođače na ruralnim područjima od napada divljih zvijeri na stoku, jer svakodnevni napadi kojima svjedočimo utječu na proizvodnju, daljnji pad stočarske proizvodnje, ali i odustajanje domaćih ljudi u nenaseljenim krajevima od proizvodnje, a onda i od života u tim, ionako praznim sredinama, izjavio je predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula.

Stočari u slabo razvijenim i nenaseljenim dijelovima Hrvatske, kako je rečeno na okruglom stolu, svakodnevno se suočavaju s napadima divljih zvijeri na stoku što im čini sve veću štetu.

Zbog toga je hitno potrebno sustav zaštite poboljšati i unaprijediti u interesu očuvanja proizvodnje, ali i zaštite eko sustava i lakšeg života lokalnog stanovništva.

Važna je također edukacija o suživotu ljudi i divljih zvijeri u prirodi kao i bolja komunikacija među nadležnim institucijama, dok je na EU razini potrebno utjecati na izmjenu sadašnje stroge zakonske regulative koje se trebaju prilagoditi hrvatskim potrebama i zahtjevima, naglašeno je.

Na okruglom stolu su izneseni podaci da se populacija vukova procjenjuje na oko 243 komada odnosno 43 čopora, a posljednje tri godine broj se povećava, no njihovu je brojnost teško dokazati, a samoregulacija staništa igra važnu ulogu.

U 2022. godini, kako je navedeno, u Hrvatskoj je registrirano 3.516 napada divljih zvijeri na stoku, a ukupna šteta je premašila pola milijuna eura.

Sudionici okruglo stola zaključili su kako se divlje životinje polako navikavaju na prisutnost ljudi te je potrebno donijeti mjere koje će osigurati očuvanje stoke i vukova ali i poljoprivredne proizvodnje.

Nužno je također pružiti osnovnu potporu poljoprivrednicima te poduprijeti mjere zaštite. Potrebno je također promptno reagirati na štete uz pružanje većih naknada za gubitke.

Sudionici okruglog stola su se složili kako nema brzih rješenja jer proces očuvanja divljih životinja zahtijeva strpljenje i kontinuirani rad, no potrebna je fleksibilnost i suradnja na svim razinama.