Na najmanji mogući iznos za kupnju obveznica od 500 eura zarada nakon isteka dvije godine bit će 32,5 eura. Na iznos od 5000 eura, nakon dvije godine, uz kamate od 3,25 posto, zarada će biti – 325 eura.

Građani koji, primjerice, u obveznice ulože 20.000 eura nakon dvije godine dobit će od države dodatnih 1300 eura. Svakako treba napomenuti da ako nekomu novac zatreba prije isteka roka od dvije godine, iznos ostvaren prodajom obveznica na Zagrebačkoj burzi može varirati ovisno o kretanjima na tržištu te se može dogoditi da prinos bude i negativan, odnosno da se dobije manje od uloženog.

Upis državnih obveznica namijenjenih građanima započet će u srijedu, a minimalna kamatna stopa koja će se obračunavati na njih iznosit će 3,25 posto. godišnje, stoji u javnom pozivu na upis obveznica, objavljenom na internetskim stranicama Zagrebačke burze i Ministarstva financija. Državne obveznice će se upisivati u dva kruga, a prvi će biti otvoren za građane od 22. veljače u osam sati do 1. ožujka do 20 sati.

Nakon toga će se upis za građane zatvoriti, a 3. ožujka će se otvoriti za institucionalne investitore i trajat će samo taj dan. Upis će se obavljati u poslovnicama banaka koje će biti vodeći agenti izdanja – Erste&Steiermärkische banke, OTP banke, Privredne banke Zagreb, Raiffeisenbank Austria, Zagrebačke banke – i suaranžera izdanja, a to je Hrvatska poštanska banka, stoji u dokumentu ponude obveznica koji je prošli tjedan objavilo Ministarstvo financija, podsjeća HRT.

Država izdanjem obveznice planira prikupiti milijardu eura, minimalni ulog će biti 500 eura, a dospijeće obveznice je 2025. godina. U javnom pozivu kao datum izdanja obveznice naveden je 8. ožujka dok je očekivani datum uvrštenja obveznica na Službeno tržište Zagrebačke burze 9. ožujka 2023. Nominalni iznos jedne obveznice, odnosno denominacija obveznice je jedan euro. Kamata će se isplaćivati jednom godišnje, a dospijeva na godišnjicu datuma izdanja, 8. ožujka 2024. godine, te na datum dospijeća obveznice, 8. ožujka 2025. godine. Otplata glavnice obveznica je jednokratna, a predviđena je na dan dospijeća obveznice.

Najkasnije prvog idućeg radnog dana nakon isteka razdoblja ponude izdavatelj će na internetskim stranicama Ministarstva financija i Zagrebačke burze dati objavu o konačnim uvjetima izdanja, a obavijest će sadržavati informaciju o ukupnom broju izdanih obveznica, o ukupnom nominalnom iznosu izdanja obveznica i konačnoj kamatnoj stopi te načinu na koji je provedena alokacija obveznica ulagateljima koji su fizičke osobe.

Kako piše u javnom pozivu, o konačnom nominalnom iznosu izdanja odlučit će se tek nakon okončanja razdoblja ponude, ovisno o ukupnom prikupljenom interesu za obveznicama u prvom i drugom krugu upisa obveznica. Ovisno o visini nominalnog iznosa izdanja, ostvarenog interesa u razdoblju ponude te distribuciji ostvarenog interesa u prvom krugu upisa obveznica i drugom krugu upisa obveznica, izdavatelj može dati prednost u alokaciji ulagateljima iz prvog kruga u odnosu na ulagatelje iz drugog kruga, stoji između ostalog u pozivu.

Ulagatelji koji su punoljetne fizičke osobe i hrvatski državljani te punoljetne fizičke osobe, strani državljani, koji su rezidenti u RH dužni su uplatiti upisani iznos obveznica na način da takva uplata bude evidentirana na pripadajućem računu za uplatu najkasnije do 11 sati idućeg radnog dana nakon završetka razdoblja upisa u prvom krugu, odnosno do 2. ožujka 2023., podsjeća HRT.

Ulagatelji koji su institucionalni ulagatelji dužni su uplatiti upisani iznos obveznica tako da uplata bude evidentirana na pripadajućem računu za uplatu najkasnije do 8. ožujka 2023. godine u 10 sati. Alocirane obveznice bit će isporučene ulagateljima tako što će Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) upisati odgovarajući broj izdanih obveznica na račune vrijednosnih papira ulagatelja, sukladno podacima upisanim u obrazac upisnice i u izdavateljev registar obveznica. Obveznice će biti izdane na ime u nematerijaliziranom obliku elektroničkog zapisa na računu vrijednosnih papira u računalnom sustavu SKDD-a.

Kako stoji u dokumentu Ministarstva financija, prihod od kamata po obveznicama nije predmet oporezivanja. No postoje i izuzeci, pa bi porez mogli platiti oni koji obveznicu prodaju prije isteka roka dospijeća. Kapitalni dobici što će ih prodajom obveznica ostvariti fizičke osobe, porezni rezidenti, smatrat će se primicima po osnovi dohotka od kapitala od kapitalnih dobitaka i oporezivat će se porezom na dohodak od kapitala po stopi od deset posto i eventualno prirezom porezu na dohodak, piše u dokumentu.

Također, iz Ministarstva financija napominju da su porezni zakoni podložni promjenama. Primjenjivi porezni zakoni i praksa podložni su promjenama, što bi moglo negativno utjecati na tržišnu cijenu obveznica. Svaka takva promjena može uzrokovati promjenu poreznog tretmana obveznica u odnosu na ono što je imatelj obveznica shvatio da je bio slučaj u trenutku ulaganja. Ako bi se takvi porezi uveli u Hrvatskoj, to bi za imatelje obveznica predstavljao rizik da zbog dodatnih poreznih odbitaka dobiju manje novca od očekivanog, stoji u dokumentu ponude obveznica, u kojem se kao jedan od rizika navodi i inflacija, čiji rast izravno uzrokuje pad realnog prinosa od ulaganja u obveznice, piše HRT.

Hrvatska gospodarska komora (HGK) u ponedjeljak objavljenoj brošuri istaknula je da je dospijeće obveznica jedno od važnijih elemenata na koje ulagatelj mora obratiti pozornost pri donošenju svoje investicijske odluke. Naime, u slučaju prodaje obveznice prije dospijeća, ako primjerice ulagatelju hitno zatrebaju uložena sredstva, postoji rizik da neće dobiti cjelokupni uloženi iznos jer prodajna cijena ovisi o tržišnim okolnostima u trenutku prodaje, pa ona može biti i manja od cijene po kojoj je obveznica kupljena, upozorili su iz HGK u svojoj edukativnoj online brošuri o obveznicama, dostupnoj na njihovim internetskim stranicama.