Pravo na slobodan dan glavni je razlog slaganja sa zabranom (45,5% Zagreb, 43,2% Split). Odgovor ukazuje da ispitanici tragaju za ravnotežom poslovnog i privatnog života, a zabranu doživljavaju kao jamstvo države da će osigurati pravo radnika na odmor. Nema većih razlika u razmišljanjima glasača stranaka, a za pravednu raspodjelu vremena za posao i odmor zalaže se 51% glasača centra, piše N1.

Oko 29% ispitanika u oba grada smatra da je nedjelja dan za obitelj. Razlog podržava desnica (oko 34% u oba grada), a među njima dominiraju glasači Domovinskog pokreta 41,9%. Dom i obitelj kao identitetska obilježja važna konzervativnom i suverenističkom biračkom tijelu.

Dan za odmor treći je razlog zabrane rada nedjelom, nešto izraženiji među Splićanima (24,6% prema 15,8% u Zagrebu). Glasači ljevice češće smatraju da je nedjelja dan za odmor radnika.

Da bi razlog zabrane trebala biti zaštita radničkih prava misli 18,5% Splićana i 15,8% Zagrepčana. Postotak spontanih odgovora ukazuje na problem nepovjerenja prema mogućnosti politike da uredi i provede radno zakonodavstvo – glasači su zabrinuti zbog neprimjerenih naknada za rad nedjelom, nepoštivanja prava na slobodne dane. Zaštita radnika rjeđe je razlog zabrane za HDZ-ove birače u oba grada (8,2% u Zagrebu i 14,8% u Splitu), dok glasače SDP-a u Splitu u najvećem postotku ističu ovo opravdanje za zabranu rada nedjeljom (31,8%). Općenito, ispitanici koji ističu radnička prava vjerojatno bi se protivili zabrani da vjeruju da se ona poštuju u praksi.

Oko 11% smatra da je neradna nedjelja uobičajena praksa i u drugim zemljama, odnosno, da bi se rad trebao dopustiti tijekom sezone i na posebne datume (npr. blagdani). Očekivano, veći broj glasača u Splitu slaže se da moraju postojati iznimke prilagođene turizmu.

5,5% ispitanika u Zagrebu i 2,4% u Splitu smatra da bi zabrana olakšala položaj žena, koje su najčešće zaposlenice u djelatnostima na koje bi se zabrana odnosila. Glasači platforme Možemo! i Mosta u najvećoj se mjeri solidariziraju sa ženama radnicama.

Nedjelja kao dan za vjeru bitna je desno orijentiranom biračkom tijelu (8%), poglavito glasačima HDZ-a u Zagrebu (10,6%). Općenito, vjera nije značajno opravdanje za zabranu (ukupno 3,9% u Zagrebu i 1,4% u Splitu) – praktični vjernici odlaze na obrede redovito, u posebnim prigodama prilagođavaju odlazak dostupnom vremenu i ne smatraju da bi zabrana bitno utjecala na njihova ponašanja.

Istraživanje je rađeno na reprezentativnom uzorku 800 punoljetnih građana grada Zagreba i 500 Splita koji će sigurno ili vjerojatno glasati na lokalnim izborima za gradonačelnika i Gradsku skupštinu. Anketiranje je provedeno od 5. – 13. svibnja.