Predsjednica Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola (HUROŠ) Antonija Mirosavljević dobrim je ocijenila to što će se eksperimentalni program četiri godine provoditi u školama koje prođu na javnom pozivu Ministarstva znanosti i obrazovanja, a ne samo godinu dana, pa će se stići promijeniti sve ono što se u praksi pokaže da nije provedivo.

“Dobro je povećanje sati matematike, svi znamo da nam djeca štekaju u STEM području”, kazala je Mirosavljević za Hinu.

U redu je da informatika bude jedan sat, nema potrebe za više

Prema programu cjelodnevne škole informatika koja je bila izborni predmet od prvog do četvrtog razreda, u petom i šestom obvezni predmet, dok je u sedmom i osmom razredu opet bila izborni – sada postaje obvezan predmet od prvog do osmog razreda pod nazivom Informacijske i digitalne kompetencije.

“Informatika mora biti redovan predmet i u redu je da bude jedan sat te nema potrebe za više”, smatra Mirosavljević, koja smatra da nije bilo dobro prethodno rješenje s redovnim i izbornim satima iz informatike.

“Satnica se smanjuje u fizičkom obliku, ali u smislu kurikuluma i sadržaja koji će djeca usvajati ona ostaje ista”, kaže Mirosavljević, naglašavajući da su kurikulumi od prvog do četvrtog razreda bili isti kao i onaj u petom razredu pa bi učenici koji su prva četiri razreda išli izborno na informatiku, u petom razredu opet sve ponavljali.

Komentirala je i da je u prijašnjim razdobljima uvedena informatika kao izborni i redovni predmet, a zanemaren je drugi strani jezik koji je neophodan, pa stoga pozdravlja njegovo uvođenje kao obaveznog predmeta od četvrtog razreda koji se zatim sluša do kraja osnovne škole.

Razdvajanje predmeta Prirode i Društva koji postaju Prirodoslovlje ocijenila je kao prirodan tijek te drži da se to već trebalo napraviti.

“Imamo pokazatelje i na natjecanjima da je biologija bila najteža, u nacionalnim ispitima feedback je od učenika da je teža od matematike”, dodala je, ustvrdivši da je to znak da se trebalo nešto promijeniti.

Mirosavljević je kazala da je optimist po pitanju izvedivosti programa cjelodnevne škole. “Bolje je neke stvari probati nego ne probati, bolje je pokušati nešto provesti nego da stalno stojimo na jednom mjestu”, kazala je.

Koliko će djeca vremenski provoditi u školi, koliko će učitelji imati povećanje zaduženja, taj dio, kaže, moraju vidjeti kada krenu sve skupa raditi.

“Zamišljeno je dobro, a na nama dionicima je, svima koji su u sustavu, da to provedemo da to bude po mjeri naših učenika. Ako ne zapnemo i ne pratimo što treba dodavati i oduzimati, od toga neće biti ništa, kao niti od Škole za život i ostalih”, poručila je.

Tuškan: Skeptični smo, ali pokušat ćemo dati konstruktivne komentare

Ana Tuškan iz Sindikata hrvatskih učitelja kazala je Hini da su u sindikatu skeptični po pitanju izvedivosti programa cjelodnevne škole.

“Mi ćemo prikupiti i napraviti anketu i analizu i skupiti što više mišljenja s terena kako bismo mogli dati svoje konstruktivne prijedloge. Malo smo skeptični. Imamo trenutno premalo informacija da bismo mogli vidjeti koliko je to kvalitetno riješeno”, rekla je.

Kritizirala je to što u izradi programa nisu bili uključeni sindikati i struka, “premalo se tražilo mišljenje struke, a suradnjom bi se riješilo probleme i nedoumice”.

Prvi dojmovi koje su dobili s terena su, ističe, vezani uz informatiku.

“Struka nam se javlja i govori da ju je pohađala većina učenika dok je bila obvezan predmet. Dobili smo informacije s terena da je srezan kurikulum, potrebno je sad vidjeti koliko je točno srezano. Jedan sat ne može biti dovoljan za informatiku nikako”, komentirala je Tuškan.

Naglašava da dokumenti koje je MZO objavio imaju puno riječi, a malo konkretnih informacija kako će to izgledati.

Puno otvorenih pitanja, rokovi kratki

Sindikatu je problematičan dio programa potpore, potpomognutog i obogaćenog učenja u sklopu kojeg, kako je objašnjeno u MZO-u, učenici s nastavnicima ponavljaju, razrađuju teme, utvrđuju gradivo za koje su učitelji primijetili da nije dobro percipirano.

Ne postoji, kaže Tuškan, dovoljno stručnih suradnika, a ako je poanta da nema domaće zadaće, pitanje je koliko se sve to skupa može raditi spojeno s redovitom nastavom i hoće li učenici biti previše iscrpljeni.

“Tu je još i pitanje prostornih kapaciteta učionica i blagovaonica, hoće li se učenici moći koncentrirati, koliko će biti opterećenje učitelja i hoće li postati viškovi oni iz produženog boravka, hoće li najavljeno povećanje plaća biti razmjerno povećanju opsega posla”, navodila je Tuškan.

Kada je riječ o povećanju satnice matematike i hrvatskog jezika, ističe da nije sporno da se treba povećati čitalačka i prirodoslovna pismenost, no upitno je na koji način će se realizirati u praksi da učenici ne bi bili dodatno opterećeni.