Hrvoje Bujanović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekao je za HRT kako su popis cijena 80 najprodavanijih artikala poslali iz 10 velikih trgovačkih lanaca koji čine 83 posto maloprodaje.

Bujanović je dodao i kako Vlada “ne puca iz prazne puške” te da na raspolaganju ima mjer kojima može reagirati. Potom je podsjetio da ova Vlada štiti svoje građane i poduzima niz mjera da bi očuvala standard te pobrojao mjere koje je poduzela.

Slobodno tržište

Boris Podobnik iz Udruge Glas poduzetnika rekao je kako Ustav određuje da hrvatsko gospodarstvo počiva na slobodnom tržištu.

“A što je osnova slobodnog tržišta? Upravo slobodno formiranje cijena. Mi smo izašli iz socijalizma i nadali smo da ćemo doći u red zemalja u kojima postoji slobodno formiranje cijena i slobodno tržište. Sada vidimo da je upravo Hrvatska s Mađarskom jedina koja odstupa od slobodnog tržišta. Vidim tu veliki problem jer kad uvodite mjere treba se pitati koje druge zemlje uvode mjere koji vi uvodite. Kad bi ove mjere koje uvodi Hrvatska vlada uvodila Nizozemska, Švedska, Norveška, bogate, civilizirane, razvijene zemlje, onda bih rekao da smo mi na pravom putu. A s obzirom na to da ovakve mjere uz nas ima Orbanova Mađarska mislim da je to veliki problem”, rekao je Podobnik.

Komentirajući kako su cijene u drugim državama niže nego kod nas u istim trgovačkim lancima rekao je da se, kada se uspoređuju različite zemlje, ne mogu uspoređivati samo stope PDV-a jer postoji i cijeli niz drugih nameta koje neke zemlje imaju.

“Mi imamo gomilu parafiskalnih nameta, čini mi se oko 150. A koliko imaju parafiskalnih nameta druge zemlje? Najvjerojatnije enormno mali broj. Upravo zbog toga ne treba se uopće čuditi što su kod nas cijene veće. Ako već postoje različite cijene, a mi smo ušli u eurozonu i Schengen to znači da naprimjer u pograničnim županijama uvijek građani, ako smatraju da je kod nas preskupo, mogu otići preko granice i tamo kupiti robu. Siguran sam kada Hrvati u većem broju krenu u inozemstvo kupovati robu to će biti dobar znak našim trgovačkim lancima da moraju smanjiti cijenu”, savjetovao je Podobnik.

“Osnovni razlog zašto uvodimo ove mjere koji nemaju drugi je zato što nismo radili reforme kad je trebalo. Reforme se rade kad želite biti otporniji kad nastupi kriza. Mi to nismo radili i onda kad nastupe teška vremena moramo primjenjivati metode koje su daleko od njemačkih, švedskih ili nizozemskih”, dodao je.

Pohlepa i bezobrazluk

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever naglasio je da kada bismo mi bili Nizozemska ili Njemačka ne bismo morali uvoditi mjere, ali da nismo.

“Kod nas se trgovci i proizvođači, prerađivački i otkupljivači ponašaju bitno drugačije nego što se ponašaju u drugim zemljama. Kao što Ustav RH na jednoj strani štiti i slobodu poduzetništva jednako tako štiti i svakog građanina RH. Veliki dio problema cijena nije vezan uz priču jesu li provedene reforme ili nisu. Nisam protivnik provođenja reformi, ali kažem da i bez provođenja reformi u nekim vremenima kod nas je ponašanje drugačije. Ovo što se sada događa u Hrvatskoj tijekom inflacije, tamo negdje od kraja 2021., tijekom 2022. i sad početkom 2023. nema veze ni s čim drugim osim s pohlepom i bezobrazlukom koji se ovdje pojavio da netko želi na brzinu navući puno toga preko leđa građana”, izjavio je Sever.

Rekao je da se uvode mjere ograničavanja cijena zbog zaštite građana i to onih najugroženijih, ali i objasnio kako umirovljenici koji jedva sklapa kraj s krajem ne mogu ići preko granice, što je savjetovao Podobnik.