Izmjene dva zakona čija je promjena najavljena kao temelj dugoočekivane reforme zdravstva trebala su, prema najavama, u javnoj raspravi biti još pred ljeto kako bi se novi zakoni počeli primjenjivati početkom 2023., no to se nije dogodilo. Iz Beroševog ministarstva nisu objasnili zašto su prijedlozi u javnu raspravu stavljeni tek sada, no naveli su da savjetovanja traju do 3. studenoga.

Bilo je za sutra najavljeno i predstavljanje zakona i reforme u Ministarstvu zdravstva, no to je, također bez objašnjenja, odgođeno za idući tjedan.

Od dva zakona koja se mijenjaju za građane su bitnije izmjene koje se nalaze u Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, piše Index.

Od tih izmjena, pak, najvažnije su dvije - ona koja se odnosi na poskupljenja liječenja i zdravstvenih usluga za sve one koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje te ona kojom se uvode visoke kazne za lažna bolovanja.

Poskupljuju maksimalna participacija i niz zdravstvenih usluga

Poskupljenje liječenja za one bez dopunskog je dvostruko u odnosu na sadašnji iznos. Konkretno to znači da bi osobe koje samo imaju osnovno zdravstveno osiguranje liječenje plaćale do maksimalnog iznosa od 4000 kuna, odnosno 530 eura umjesto sadašnje 2000 kuna.

Također poskupljuje i niz zdravstvenih usluga.

Tako se povećava participacija za specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu, uključujući dnevnu bolnicu i kirurške zahvate u dnevnoj bolnici s 25 kuna na 33 kune, specijalističku dijagnostiku koja nije na razini primarne zdravstvene zaštite s 50 na 67 kuna, ortopedskih pomagala s 50 na 67 kuna te specijalističko-konzilijarnu zdravstvenu zaštitu u ambulantnoj fizikalnoj medicini i rehabilitaciji i za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju u kući s 25 na 33 kune. 

Posebno poskupljuju dentalna pomagala, pa se tako za dentalna pomagala utvrđena listom dentalnih pomagala za osobe od 18 do 65 godina povećava minimalni iznos koji će ljudi morati platiti s 30.07 na 40.09 posto, odnosno s 1000 kuna na 1333 kune, a dentalna pomagala za starije od 65 godina s 15.03 posto na 20.04 posto, odnosno s 500 kuna na 670 kuna.

Navodi se da se time planira postići uvećanje prihoda od 125 milijuna kuna na godišnjoj razini te da će se time pridonijeti održivosti zdravstvenog sustava.

Strože kontrole bolovanja - kućni posjeti i veće kazne

Zakonskim prijedlogom preciznije se uređuje nadzor nad korištenjem privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad osiguranika, odnosno nadzor nad postojanjem medicinskih indikacija ili drugih razloga za privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad. Ovo zapravo znači ad će kontrolori HZZO-a strože kontrolirati bolovanja. Kako se navodi u prijedlogu zakona, nadzor obuhvaća kontrolu rada izabranog doktora primarne zdravstvene zaštite u vezi utvrđivanja privremene nesposobnosti te, u pravilu, neposrednu kontrolu osiguranika u ili izvan ordinacije izabranog doktora, uključujući i kućni posjet.

Novina u odnosu na sada važeći Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju odnosi se na ovlaštenje osoba koje provode kontrolu privremene nesposobnosti za rad da, u slučaju kada u postupku provedbe kontrole utvrde da ne postoje medicinske indikacije za daljnje korištenje privremene nesposobnosti, imaju pravo zaključiti privremenu nesposobnost za rad zdravstvenom osiguraniku.

Kako je propisano u dijelu zakona u kojem se navode iznosi kazni, novčanom kaznom od 8000 do 15.000 kuna kaznit će se osoba koja je svjesno prouzročila privremenu nesposobnost ako u roku od tri dana nakon početka bolesti ne izvijesti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite da je oboljela, odnosno u roku od tri dana od dana prestanka razloga koji ju je u tome onemogućio, ako namjerno sprječava ozdravljenje, odnosno osposobljavanje te ako za vrijeme privremene nesposobnosti radi.

Više pročitajte ovdje.