Iako je od završetka Drugog svjetskog rata prošlo 78 godina, fašistički i neonacistički pokreti s vremenom su izišli iz svoje sjene i postali dio javnog političkog diskursa, rekao je izvršni direktor za operacije Svjetskog židovskog kongresa Ernest Herzog.

„Krajnje je vrijeme da kolektivno podignemo uzbunu jer živimo u vremenu kada se fašizmu neonacizmu i drugim ultranacionalističkim pokretima dozvoljava povratak u 'mainstream', tobože u ime demokracije i slobode govora”, kazao je Herzog na parkiralištu na početku Praške, gdje se nalazila sinagoga koju je ustaški režim srušio 1941. godine.

Komemorativna šetnja Praškom ulicom do Glavnog kolodvora organizirana je povodom obilježavanja Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, kada je Crvena armija oslobodila Auschwitz-Birkenau u Poljskoj gdje je bio koncentracijski logor u kojem je ubijeno preko milijun ljudi.

Međutim, desetljeća nakon završetka rata u kojem je ukupno stradalo između 50 i 55 milijuna ljudi, brojni sljedbenici fašizma i nacizma javno iskazuju svoju mržnju na stadionima, koncertima ili političkim skupovima, poručio je Herzog

„Pripadamo generaciji za čijih će nas života napustit posljednji svjedoci Holokausta. No, svjedočimo sve glasnijim teorijama da je Holokaust mit, da u Auschwitzu nije bilo plinskih komora, da je Jasenovac bio radni logor, da su Židovi izmislili Holokaust kako bi osigurali nastanak države Izrael”, kazao je

U spomen na žrtve Holokausta, sudionici su položili cvjetove i kamenčiće na spomenik žrtvama Holokausta i ustaškog režima, pokraj Glavnog kolodvora.

Kako se ne bi zaboravile počinjene strahote, pokrenuta je inicijativa da de promijene nazivi ulica koje nose imena ustaških dužnosnika.

„U godini iza nas bilo je pomaka u suprotstavljanju revizionizmu zbog kojeg danas tako loše pamtimo žrtve. Slavonski Brod je preimenovao ulicu Mile Budaka, ali njegovo ime nose još mnoge ulice u drugim gradovima”, napomenula je voditeljica Documente - Centra za suočavanje s prošlošću Vesna Teršelić.

Nakon Slavonskog Broda, do preimenovanje ulica doći će i u Zagrebu, rekao je gradonačelnik Tomislav Tomašević

„To je nešto što treba ispraviti. Ne možemo dopustiti da neke ulice u Zagrebu nose imena ljudi koji su bili povezani s ustaškim režimom”, kazao je Tomašević.

U prosincu prošle godine Vijeće gradske četvrti Črnomerec donijelo je zaključak o preimenovanju četiri ulice: Ulice Franje Nevistića, Ivana Oršanića, Srećka Karamana i Branka Klarića.

Osim promjene imena ulica, također je potrebno zabraniti ustaški pozdrav „Za dom spremni”, dodao je Tomašević

Predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus naglasio je da se danas prisjećamo svih onih koji su odvedeni u logore zbog rasnih zakona, samo zato jer su bili druge vjere i nacionalnosti.

"Ne zaboravimo da je samo pet dana nakon proglašenja NDH otvoren prvi logor pokraj Koprivnice, a tri dana iza toga krenule su deportacije", rekao je Kraus.