Nismo dirali sadržajno ništa, međutim kazne su povećane i to je jedan mali iskorak naspram onog što smo imali dosada”, izjavila je Šimpraga nakon predstavljanja godišnjeg izvješća pučke pravobraniteljice o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj.

Prema izmjenama Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kazne za isticanje simbola i pozdrava čiji sadržaj izražava ili potiče mržnju kretale bi se od 700 do 4000 eura, u što mnogi uključuju i ustaški pozdrav „Za dom spremni”.

„Ovo je zakon iz 1977.godine. Osnovana je međuresorna skupina i nadam se da ćemo, uključivanjem civilnog društva i pripadnika akademske zajednice, dobiti novi zakon koji će biti onakav kakav svi očekujemo”, rekla je potpredsjednica.

Dodala je da „u ovom trenutku ne može odgovoriti na pitanje hoće li ustaški pozdrav ući u Kazneni zakon”.

Šimpraga očekuje da će novim zakonom biti zadovoljni i predstavnici židovske zajednice, nakon što je Ognjen Kraus iz Koordinacije židovskih općina u nedjelju tijekom komemoracije u Jasenovcu uputio kritiku predstavnicima srpske nacionalne manjine zbog nedovoljnog angažmana glede sankcioniranje ustaškog pozdrava i simbola.

„Ono što mogu reći da mi je drago da smo svi bili na jednoj komemoraciji i nadam se da će takva praksa biti i narednih godina. Razgovarat ćemo i pokušati donijeti odluke koje su najbolje za sve nas”, izjavila je.

Hrvatski tjednik huška 

Potpredsjednica Vlade osudila je pisanje lista Hrvatski tjednik koji je u zadnjem broju nekoliko novinara prozvao neprijateljima Hrvatske.

„Hrvatski tjednik u svakom broju huška i omalovažava pripadnike nacionalnih manjina, što ne prolazi bez posljedica. Ispred SNV-a su se palile novine i uništavale ploče. To je huškačko novinarstvo i nadam se da će pravosuđe postupiti po prijavama”, rekla je.

Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter najavila je da će se ovim slučajem pozabaviti i njezin Ured.

„Zabrinjavajuće je da se objavljuju imena i prezimena novinara te se navodi da su izdajnici RH, četnici i itd. U međuvremenu sam imala prilike pročitati članak i mogu reći da smo otvorili predmet i sasvim sigurno ćemo se time baviti”, rekla je.

Što se tiče izmjena Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, pučka pravobraniteljica smatra da podizanje kazni nije dovoljno.

„Jako je bitno informirati javnost. Građani moraju znati što je zabranjeno a što nije zabranjeno ako potencijalno podliježu sankcijama od 4000 eura”, napomenula je.

Šimonović Einwalter kazala je da je prošle godine pokrenuto petprekršajnih postupaka po Zakonu o prekršajima protiv javnog reda i mira i dva postupka po Zakonu o sprečavanju nereda na sportskim natjecanjima.

Smatra da se radi o vrlo malom broju „s obzirom na ono što možemo vidjeti u javnosti, uključujuću i slike s različitih skupova”.