U sažetku objavljenom nakon današnje sjednice Ustavni sud je naveo da je u ovoj odluci pošao od svoje dosadašnje prakse, to jest načelnih stajališta izrečenih u prosincu 2010. i rujnu 2015.

Ističući da od prvog upozorenja 2010. do danas Hrvatski sabor nije ispunio svoju pozitivnu obvezu kroz zakonodavne intervencije u izborno zakonodavstvo, Ustavni sud je naveo da „razumijevanje i povjerenje ne mogu biti takvi da u pitanje dovedu temeljno pravo općeg i jednakog biračkog prava”.

Novo upozorenje Ustavnog suda: 'Ne bude li promjena izbornih jedinica, sljedeći izbori mogli bi biti proglašeni neustavnima'
Ustavni sud utvrdio je da utvrđene razlike u broju birača između velikog broja izbornih jedinica, koje proizlaze iz neovisnih službenih izvora i koje su prisutne kroz dugo razdoblje, dovode u sumnju demokratski karakter cjelokupnih izbora s obzirom na očito odstupanje od supstancijalnog aspekta jamstva jednakog i općeg biračkog prava iz članka 45. Ustava.

Značajno odstupanje od načela jednakog biračkog prava
Štoviše, opseg odstupanja ukazuje na visoku vjerojatnost izravnog i neposrednog utjecaja na konačni ishod izbornog postupka ako bi on bio proveden prema postojećim zakonskim odredbama, izvijestio je sud.

Suočen s navedenim činjenicama Ustavni sud zaključio je da trenutni izborni sustav temeljen na deset izbornih jedinica, značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava, prije svega u njegovom supstancijalnom aspektu, koji jamči jednaku glasačku moć svakog birača odnosno težinu svakog glasa.

Ustavni sud od 2010. upozorava na potrebu izmjene propisa po kojima se provode parlamentarni izbori, jer su neke izborne jedinice već tada kršile zakonski uvjet da broj birača ne smije odstupati od prosjeka za više od pet posto. No, ni jedan saziv Sabora s tim u vezi nije ništa poduzeo.

U međuvremenu su provedena i dva popisa stanovništva, a rezultati posljednjeg pokazali su da se ta odstupanja u međuvremenu povećala do razine koja bi u pitanje mogla dovesti ustavnost idućih izbora.