Uoči koncerta u 'Arsenu'

Joe Pandur, jazz gitarist: 'Šibenik je definitivno postao tvrđava kulture, visokokvalitetna koncertna destinacija'

Glazba   |   Autor: M.P.   |   21.10.2021 u 13:44

U petak će, 22. listopada, u Kući umjetnosti Arsen nastupiti poznati zagrebački jazz gitarist Joe Pandur. Neka vam ovaj kratki intervju bude predigra za odlazak na koncert...

Google tvrdi da je zadnji vaš koncert u Šibeniku bio još 2009. na Off festivalu, je li moguće da nije bilo nijednog od tada?

- Tako je, to je bio zadnji nastup pod mojim imenom (brandom) na fenomenalnom dugovječnom jazz festivalu koji organizira moj prijatelj i kolega Vojo Marković. Te godine bilježim i nastup na Porin Classic večeri koji se te godine održavao u šibenskom kazalištu. To ne znači da se nije nastupalo s drugim kombinacijama s kojima sviram, od Songkillersa do raznih jazz varijanti - na brojnim art i turističkim punktovima koji su postali zaštitni znak Šibenika. 

O koncertnim poslasticama u vrijeme ljetne sezone da ne i govorim, rado se sjećam druženja s LP, poznatom američkom pjevačicom Laurom Pergolizzi, nakon njezinog koncerta na tvrđavi sv. Mihovila s kojom me upoznao gitarist svjetskoga glasa Yogi Lonich, koji je inače kupio kuću u Šibeniku. Zatim osvajač Grammyja Gregory Porter i brojne druge glazbene zvijezde koje su nastupale na tvrđavama i festivalima u okolici. Šibenik je definitivno postao ‘tvrđava kulture’, ne samo u Hrvatskoj nego i šire. Ekipa promotora kulture, gradskih vlasti i sponzora izvrsno surađuje i rezultat je ‘brendiranje’ Šibenika kao visokokvalitetne koncertne destinacije. Kuća umjetnosti Arsen tu ponudu širi i izvan ljetne sezone.

U kakvoj formaciji dolazite ovoga puta u Kuću umjetnosti Arsen?

- U petak ćemo nastupiti u formaciji orguljaškog jazz trija. Ta varijanta postaje sve popularnija u svjetskom jazzu iako je nastala još 50-ih i 60-ih godina u Americi. Radilo se o svojevrsnom ‘ekonomičnom’ triju gdje orguljaš svira bas linije i harmonijsko/melodijske potrebe benda, dok gitara svira sola i prati orguljaša na njegovim solima, dok bubanj ima klasičnu ulogu držanja ritma. Takva postava vrlo efikasno pokriva brojne jazz stilove: od swinga, be-bopa, brazilske sambe i bosa nove, sve do bluesa, R&B i funka. Isto tako, zvuk gitare i orgulja ostavlja frekvencijskog prostora za oba instrumenta da dođu do izražaja i daju slušatelju vrlo ugodnu zvučnu sliku.

Kroz povijest jazza imali smo velika orguljaška trija poput Wes Montgomeryja & Jimmy Smitha, te orguljaško-gitarističke kombinacije gdje se pojavljuju imena poput Grant Greena, George Bensona, Kenny Burrella, dr. Lonnie Smitha, Jeff McDuffa, sve do naših suvremenika Larry Goldingsa, Joey DeFrancesca, John Medeskija, Peter Bernsteina i drugih.

Na koncertu u petak nastupit će i francuski orguljaš koji već neko vrijeme živi i djeluje u Zagrebu, Regis Kattie, mladi talentirani bubnjar s jazz diplomom iz Antwerpena, Pavle Golubić te naša poznata pjevačica i voditeljica Jana Fabijanić.

A repertoar? Standardi, improvizacije ili autorske stvari?

- Improvizacija je uvijek sveprisutna u jazzu. Svirat ćemo kratki presjek stilova u kojima ovakav trio najbolje zvuči; znači od swinga i be-bopa, do brazilskih kompozicija, od standarda do manje poznatih stvari. Svirat ćemo i par obrada Arsenovih pjesama budući da sviramo ‘pod njegovim krovom’. Inače, Arsen je napisao pjesmu koju je Jana Fabijanić izvela na Chansonfestu 2013.

Koliko uopće jazz glazbenici imaju klubova u državi u kojima mogu nastupati i koliko publike je danas zainteresirano za jazz?

- U principu svaki klub postaje jazz ako se izvodi jazz glazba. Postoje i razni centri za kulturu po gradovima koji organiziraju koncerte, zatim su tu brojni ljetni jazz festivali, gotovo sva turistička odredišta imaju svoj jazz festival. Tako sam i ja organizator i programski direktor Jazz&Wine festivala u Starom Gradu na Hvaru koji se odvija već četvrtu godinu zaredom. Postoje i specijalizirani jazz klubovi kao na primjer KCM u Zagrebu. Kako je jazz vrlo eklektična glazba publike je sve više, naročito mlade, u jazzu postoji stil za svačiji ukus, od elektronskog do gypsy swinga i avangardnog jazza.

Za pretpostaviti je da je i situacija s covidom dodatno zakomplicirala stvari. Kako se jedan jazz gitarist snalazi u svemu tome?

- Pandemijska situacija teško je pogodila sve djelatnike u kulturi pa tako i jazz glazbenike. Nekako smo se provukli uz pomoć strukovnih udruga, Ministarstva kulture, gradova i životnih partnera. Nadam se da je to polako iza nas i da nas čekaju uzbudljiva glazbena vremena kao i nakon španjolske gripe sličnih godina prošlog stoljeća.

 

Podijeli:        

// PROMO

// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO