Autor prvog recepta za vafle nije poznat, piše Days of the year, no pronađene su upute nazvane Le Ménagier de Paris koje je, prema narodnoj priči, jedan Francuz napisao svojoj mladoj supruzi. Ubrzo je jelo mnogima diljem svijeta postalo omiljeni doručak, a početkom 1900-ih se počinje raditi i u novom obliku – kao kornet, prenosi Večernji.hr.

Priča kaže da je jednom prodavaču sladoleda ponestalo čašica za posluživanje pa je prodavača vafli sa susjednog štanda zamolio da mu pomogne. Skupa su došli su na ideju da presaviju vafl i u njemu posluže kuglicu sladoleda i tako je 1904. godine nastao kornet.

U jedenju i pravljenju vafla se obaraju i razni rekordi pa je najveći dugačak čak 2.4 metra i težak nevjerojatnih 50 kilograma. Rekord u jedenju pak od 2008. pripada Talijanu Patricku Bertolettiju koji je u samo deset minuta pojeo 29 komada i tako titulu najbržeg izbio dotadašnjem prvaku Joeyju Chestnutu koji je u toliko vremena pojeo 23 komada…

Postoje tri vrste vafla
Belgijski

Lagani i hrskavi s dubokim grebenima, a za izradu se koristi kvasac.

Američki

Za izradu se umjesto kvasca koristi prašak za pecivo.

Liege

Također iz Belgije i napravljeni s kvascem, ali mekši i slađi jer se na njih stavlja karamelizirani šećer.

Recept
Večernji donosi recept za savršene vafle koji možete isprobati već danas i tako proslaviti ovaj dan!

Sastojci:

26 dag glatkog brašna

1 prašak za pecivo

1 vanilin šećer

2 žlice šećera

2 jaja

6 žlica maslaca

3,5 dcl toplog mlijeka

Priprema:

U veću posudu dodajte brašno, prašak za pecivo i vanilin šećer. Promiješajte da se sastojci međusobno povežu.

U drugu posudu dodajte jaja, otopljeni maslac i mlijeko te sve dobro izmiksajte.

Tekuće sastojke dodajte u suhe i miksajte sve dok ne dobijete lijepu, glatku i malo gušću smjesu.

Kada se pekač za vafle zagrije, dodajte smjesu i pecite. Gotovi su onda kada poprime zlatnu boju.

Od ove količine sastojaka dobit ćete 7 do 8 vafla.

Možete ih preliti javorovim sirupom i dodati šumsko voće.