- Istraživanja dokazuju da roditelji koji redovito lažu svoju djecu također imaju lažljivu djecu. Ako stalno koristite bijele laži ili zaštitničke, obrambene laži, vaša će ih djeca slijediti - objašnjava.

Laž je također problematična jer stvara presedan gdje je u odnosima dopuštena obmana. S obzirom na to da djeca provode toliko vremena na internetu i da se pojavljuju filteri koji mijenjaju stvarnost, Emma kaže da je roditeljima važnije nego ikad da stvari budu utemeljene u stvarnosti, piše 24sata.

Isto tako, laži koje govorite svojoj djeci zapravo imaju veliki utjecaj na ljude u koje će odrasti. Saznajte koje laži nikako ne biste smjeli govoriti svojoj djeci i zašto, prema savjetima psihologinje.

1. Smrt
Koliko god teško bilo, Emma preporučuje roditeljima da budu jasni i iskreni u pogledu smrti.

- Mislim da je zaista razumljivo kada roditelj kaže djetetu da se zec otišao igrati u park sa svim ostalim zečevima, ali to nije zdrav način suočavanja sa smrti. Što prije pomognete djeci da se iskreno povežu sa smrću, to će im biti bolje - kaže Emma. Također kaže da je štetno reći da će ostati zauvijek na svijetu ako dijete roditelje upita hoće li ikada umrijeti.

- To je zaista štetno za dijete jer ćete kad tad umrijeti. Djeca moraju imati tu logiku kako bi bila spremna za stvarnost, jer se to, nažalost, djeci ponekad dogodi. Često želja roditelja da zaštiti svoje dijete i da sve bude u redu zapravo može spriječiti djecu da prođu kroz teške emocije poput boli i tuge - objašnjava.

2. Razvod i odvajanje 
Jedno od najtežih stvari za roditelje je objašnjavanje djetetu prekid odnosa s drugim djetetovim roditeljem. U tim slučajevima Emma preporučuje da se držite konkretne stvarnosti i da se oduprete svakom porivu da prebacujete krivnju na drugog roditelja.

- Što više pokušavate projicirati krivnju na drugog roditelja, to ćete više nanijeti štete odnosima u obitelji jer djeca odrastaju i sama donose odluke o tome što vjeruju da se odigralo. Pokušajte biti malo konkretniji u pogledu stvarnosti jer ćete i dalje biti voljeni i vaš se odnos neće promijeniti - tvrdi. Također je važno da ste jasni kako bi izbjegli nenamjerno zbunjivanje djeteta u pokušaju ublažavanja boli.

Emma objašnjava da nikada ne biste trebali djetetu reći: 'Mama i tata se još uvijek vole, ali neće živjeti zajedno', jer to djeluje jako zbunjujuće.
- Trebate im reći nešto konkretno poput: Više neće biti po starom, nećemo više biti svi zajedno, ali i dalje te volimo najviše na svijetu - savjetuje.

Ako se jedan od roditelja useljava s novim partnerom, Emma kaže da morate ponovno biti iskreni kako se dijete ne bi osjećalo odbačeno. Morate djetetu jasno dati do znanja da se to događa, ali da se ne bira dijete, već da odrasli biraju biti s različitim ljudima.

3. 'Bijele laži'
Iako mnogi misle da nema štete u nekoliko bijelih laži, to je sasvim pogrešno razmišljanje. Emma upozorava da su djeca zaista pametna i da će im instinkti reći kada netko nije iskren prema njima.

- Bolje je djetetu reći: 'Ne mogu ti to priuštiti, morat ćeš pričekati, nego izmišljati izgovore' - rekla je.

Iako se mogu činiti naivnima, djeca znaju kada odrasli lažu i zato bi mogli požaliti zbog svojih smicalica nakon što djeca dođu u tinejdžerske godine. Tada im vjerojatno nećete moći vjerovati kada vam kažu što rade i s kim se viđaju jer su naučili lagati od vas.

 

4. Nasilje
Ako se utvrdi da je vaše dijete uključeno u zlostavljanje, bilo kao žrtva ili počinitelj, roditeljski zaštitnički instinkt je vrlo lako uključiti. No Emma vjeruje da bi odmak i pokušaj objektivnijeg sagledavanja situacije dugoročno mogao biti daleko bolji za vaše dijete.

- Svi želimo crno-bijeli scenarij u kojem je dijete koje smo odgojili u pravu, a dijete koje nekome šteti nije. No, kad to zapravo istražujete, vrlo često postoje sive zone i radi se o preuzimanju odgovornosti. Dakle, nema smisla braniti svoje dijete kada znate da neko njihovo ponašanje nije bilo ispravno. Lažete li za njih jer ih štitite, tada ih zapravo podučavate negativnoj lekciji - tvrdi.

5. ‘Život će biti savršen’ i druge zaštitničke laži
U nastojanju da djecu zaštite od boli, roditelji mogu riskirati da njihova djeca budu slabo pripremljena za stvarni svijet.

- Kad učimo djecu da, na primjer, da nikada ne mogu pogriješiti, da će njihovi životi biti savršeni, da je problem drugo dijete, da su naši životi bolji od drugih jer smo mi bolji ljudi - takve su stvari štetne - kaže Emma.
Primjer koji koristi kako bi ilustrirala svoju tezu je da ako, primjerice, dijete izgubi na natjecanju i umjesto da roditelj prihvati da njegovo dijete nije bilo najbolje taj dan, on krene tvrditi da je sudac bio pristran ili da je učitelju bilo draže drugo dijete.

-  Dakle, umjesto da ih štitite, pomognite djeci da se snađu i da shvate da život ponekad nije pošten - objašnjava Emma.

Suočavanje s neuspjehom ključno je razvojno iskustvo koje djeci pomaže da se kasnije suoče s neizbježnim udarcima s kojima će se susresti kasnije u životu, piše The Sun a prenosi portal 24sata.