Svatko tko kuha na plin cijeni prednosti te vrste pripreme jela: direktna vatra, temperatura i plamen se mogu fleksibilno kontrolirati, nisu potrebne posebni lonci kao kod induktivnih štednjaka. Kuhanje na plin je također jeftinije od kuhanja na struju.

Ipak, o štednjacima na plin se konstantno raspravlja. Tako će oni biti zabranjeni u većini novih zgrada u New Yorku od 2026. godine. Primarni cilj je smanjenje emisije stakleničkih plinova. Ali štednjaci na plin također predstavljaju rizik po zdravlje, pišu istraživači sa Sveučilišta Stanford u časopisu “Science Advances”.

“Problem za cijelu obitelj”

Posebno dušikov dioksid (NO2) zabrinjava istraživače u najnovijoj publikaciji. Taj spoj nastaje u velikim razmjerima kao nusproizvod procesa sagorijevanja, na primjer u industrijskim postrojenjima, elektranama i sustavima grijanja. Međutim, glavni izvor je cestovni promet, piše DW.

NO2 se također proizvodi prilikom kuhanja na plin, a zagađenje dušikovim dioksidom nije ograničeno samo na kuhinju, upozoravaju istraživači sa Stanforda.

“Nisam očekivao da će razina zagađenosti spavaćoj sobi premašiti zdravstvene smjernice u roku od sat vremena od korištenja štednjaka na plin, niti da će ostati tako visoka satima nakon što je štednjak isključen”, rekao je Rob Jackson, profesor na Stanford Doerr School od Sustainability (Školi održivosti). On je jedan od vodećih autora studije.

Izloženost štednjacima na plin i propan stoga nije problem samo za kuhare ili osobe koje borave u kuhinji, kaže on. “To je problem za cijelu obitelj.”

Zdravstveni rizici

Dušikov dioksid je nadražujući plin, koji oštećuje sluzokožu u cijelom respiratornom traktu, posebno u bronhijama i alveolama. Može izazvati poteškoće u disanju, kašalj ili bronhitis. Posljedice također uključuju povećanu osjetljivost na respiratorne infekcije ili smanjenu funkciju pluća.

Konkretno, u rizičnu skupinu spadaju osobe s respiratornim oboljenjima (astmatičari, pacijenti s kroničnim bronhitisom), srčani bolesnici i djeca čiji razvoj plućne funkcije može biti poremećen.

Upravo na ovo upozoravaju autori studije: procjenjuju da bi mješavina zagađenja koju emitiraju plinski i propanski štednjaci mogla biti odgovorni za do 200.000 trenutnih slučajeva astme kod djece širom SAD-a. Prema istraživačima, četvrtina se može pripisati samo dušikovom dioksidu.

Pored toga, procjenjuju da se 19.000 smrtnih slučajeva godišnje može povezati s dugotrajnom izloženošću zagađenju NO2 u domaćinstvu. Usporedbe radi, ovo predstavlja 40 posto smrtnih slučajeva povezanih s pasivnim pušenjem u Sjedinjenim Državama svake godine.

Ali u isto vrijeme, istraživački tim također naglašava da je ovo samo procjena, jer ne uzima u obzir ponovljeno izlaganje izuzetno visokim razinama NO2 u kratkim naletima, kao što su oni koji se nalaze u domaćinstvima sa štednjacima na plin. Osim toga, proračun se temelji na prethodnim studijama o utjecaju dušikovog dioksida na zdravlje na otvorenom, gdje su prisutni i drugi zagađivači iz vozila ili elektrana.

Kakvu ulogu igraju plinske pećnice?

Istraživački tim sa Stanforda već je objavio nekoliko studija o štednjacima na plin. Prethodne studije su ispitivale kako štednjaci na plin emitiraju metan i benzen koji izaziva rak. Najnovija studija je još jedan dio slagalice za razumijevanje utjecaja emisija štednjaka na plin po ljudsko zdravlje.

Ovog puta, istraživači su ispitali koliko se zagađenje u stanu snažno širi, akumulira i konačno ponovo razgrađuje. Veličina stana je igrala značajnu ulogu.

Novi rezultati također potvrđuju da hrana oslobađa malo ili nimalo NO2 kada se kuha i da električni štednjaci ne proizvode NO2. „U pitanju je gorivo, a ne hrana”, rekao je Jackson. „Električne pećnice ne emitiraju dušikov dioksid ili benzen.”

Federalna agencija za zaštitu okoliša (UBA) piše: “Kuhanje i pečenje na štednjacima na plin […] u stanu može nakratko izazvati visoke razine NO2, ali to brzo ponovno opada u ovisnosti od ventilacije prostorija.” Zaključak UBA-e: prilikom ugradnje štednjaka na plin, pri planiranju se može uzeti u obzir aspirator s odvodnim kanalom prema vani, piše DW.

Istraživači sa Stanforda također preporučuju korištenje nape ako je dostupna. I na koncu: redovno provjetravanje, čime se smanjuje razina zagađenja.