“Kuhala za vodu, električne grijalice, glačala za odjeću, to su aparati koji su jedan od najčešćih uzročnika nastanka požara u kućanstvima”, rekao je za Večernji list bivši zapovjednik i glasnogovornik Javne vatrogasne postrojbe grada Osijeka Boris Banjan, a glačalo za odjeću jedan je od najvećih uzročnika požara kada su u pitanju mali kućanski aparati.

“Svi kućanski aparati, od miksera, raznoraznih pomagala u kuhinji do nape su čest uzrok prijenosa požara. Nape su problem kada su masne i neočišćene, te na njih šprica vrelo ulje sa štednjaka, onda se može prenijeti vatra na filtere nape, a pošto je to sve mast koja gori, tu dođe do veće materijalne štete”, rekao je Banjan.

Ono što bi svi trebali činiti kada nemaju kućanske uređaje pod nadzorom, jest isključiti iz ih utičnice.

“Sve uređaje, a tu pripadaju i perilice posuđa i perilica rublja koje smo mi skloni ostavljati da rade preko noći, trebalo bi isključiti iz utičnice, to bi bio najsigurniji način da ne dođe do požara. Kad su uređaji bez nadzora, kad nemamo kontrolu nad njima i kad nismo u tim prostorijama gdje su uređaji, onda bi ih trebalo isključiti iz struje. Tada možemo biti sigurni da neće doći do požara. Ako su uređaji ostali uključeni, to predstavlja opasnost jer zbog lošeg dizajna i loše izrade može doći do kratkih spojeva”, rekao je glasnogovornik osječkih vatrogasaca.

Veliki problem predstavljaju i produžni kablovi koje mnogi često koriste u kućanstvima jer im kablovi uređaja ne mogu doći do utičnica.

“Ako je produžni kabel upitne ispravnosti, izolacija tog produžnog kabla ili nekakav spoj žica unutar samog kabla može s vremenom biti razlog kad dođe do zamora materijala i pregrijavanja vodiča produžnog kabla, uključenja više uređaja na jedan produžni kabel, ili uključivanja produžnog kabla na produžni kabel… To sve skupa povećava prijelazni otpor i temperaturu u vodičima. Dođe do zamora materijala i kratkog spoja, a to se zna često dogoditi. Odgovorno ponašanje bi bilo isključenje svih uređaja i kablova koji nisu nužni za rad bilo kakvog uređaja, naročito preko noći ili u dužim odsutnostima unutar dana. Kada bi to učinili, onda bi bili sigurni”, rekao je Banjan.

Do požara, ističe, uglavnom dolazi iz nehaja, nepažnje ili neznanja te 95 se posto požara u stanovima i kućama događa upravo zbog toga.

“Trebalo bi malo više te protupožarne kulture. Mi iz profesionalne postrojbe i DVD-a trudimo se uspostaviti kontakte s raznoraznim udrugama, predstavnicima stanara te pokušavamo predavanjima utjecati na svijest ljudi, no oni sami najviše mogu pomoći u svojoj sigurnosti. Nudimo i usluge besplatne obuke za korištenje aparata za početno gašenje požara, savjetujemo na koji način trebaju održavati evakuacijske izlaze, prostore za zajedničko korištenje itd.”, rekao je osječki vatrogasac.

Ako i dođe do požara električnog uređaja u stanu, nakon poziva vatrogascima, ovo možete učiniti:

– ukoliko je to moguće stavite uređaj u beznaponsko stanje (izvadite utikač iz utičnice ili prekinite strujni krug na osiguraču).

– koristite za gašenje aparate s ugljičnim dioksidom ili prahom.

– ugušite požar prekrivanjem. Prekrivači ne smiju biti od sintetičkih materijala, već od pamuka ili vune.

– ne koristite vodu za gašenje požara ukoliko je uređaj pod naponom. Vodom mogu gasiti samo osposobljene i na odgovarajući način zaštićene osobe uz određeni razmak od uređaja pod naponom.

– gašenje svih drugih visokonaponskih električnih uređaja (transformatori, rasklopna postrojenja) prepustite vatrogascima. Ne približavajte se na razmak manji od 15 metara od takvog uređaja.