Istraga je protiv Rimac te još 12 osoba u aferi Vjetroelektrane pokrenuta u svibnju lani, a od tada do danas proširena je nekoliko puta. Zadnje proširenje, osim Josipe Rimac, obuhvaća i poduzetnike Milenka Bašića i Dragana Stipića, Tomislav Jurekovića, koji je bio predsjednik upravnog vijeća HERE, Domagoja Validžića, bivšeg pomoćnika ministra zaštite okoliša i energetike, Gabrijelu Žalac, bivšu ministricu u Vladi Andreja Plenkovića, a novi osumnjičenici u toj priči su, kako navodi Večernji list, Tomislav Plavšić i Edita Grubišić.

Današnje priopćenje PNUSKOK-a prenosimo u cijelosti:

‘Tijekom nastavka kriminalističkog istraživanjem utvrđeno je postojanje osnova sumnje da je osmero osumnjičenih (1980., 1965., 1985., 1959., 1978., 1979., 1971. i 1958.) počinilo kaznena djela trgovanja utjecajem, davanja mita, davanja mita za trgovanje utjecajem, zloporabu položaja i ovlasti te primanje mita.

Sumnja se da je prvoosumnjičena (1980.) u razdoblju od studenog 2017. do 29. svibnja 2020., u sklopu dogovora i uz novčanu nagradu u iznosu od najmanje 40 tisuća kuna koju joj je na mjesečnoj bazi isplaćivao drugoosumnjičeni (1965.) s ciljem pribavljanja znatne nepripadne koristi trgovačkom društvu, koristeći svoj položaj državne tajnice u jednom ministarstvu, kao i društveni utjecaj koji uživa, poduzimala niz radnji radi pogodovanja navedenom društvu na način:

– tijekom pregovora navedenog trgovačkog društva s većim brojem banaka oko kreditiranja izgradnje jednog  vjetroparka, s ciljem odobrenja traženih kredita, zatražila od šestoosumnjičene (1979.) s kojom je u prijateljskim odnosima da korištenjem svog položaja ministrice te članice Nadzornog odbora banke u državnom vlasništvu, od ostalih članova Nadzornog odbora traži podršku i suglasnost kako bi neovisno o ispunjavanju uvjeta društvu bilo odobreno kreditiranje izgradnje vjetroparka. Šestoosumnjičena je na to i pristala, odnosno i sama je učestalo kontaktirala članove Nadzornog odbora banke i predsjednicu Uprave te od njih, iako im još nisu bili dostavljeni podaci o projektu, tražila podršku prilikom davanja suglasnosti na odluku Uprave banke o odobrenju kredita;

– s ciljem osiguranja sklapanja ugovora s jednim trgovačkim društvom kontaktirala je sedmoosumnjičenog (1971.), inače predsjednika Uprave tog društva i od njega zatražila da društvu drugoosumnjičenog (1965.), neovisno o ispunjavanju potrebnih uvjeta, osigura zaključivanje ugovora koji su društvu potrebni za daljnji razvoj, puštanje u rad, proizvodnju i prodaju električne energije za vjetrolektranu, a što je ovaj i učinio;

– s ciljem osiguranja produljenja statusa povlaštenog proizvođača električne energije i izdavanje dozvole za obavljanje energetske djelatnosti, prvoosumnjičena (1980.) je kontaktirala četvrtoosumnjičenog (1959.), inače predsjednika Upravnog vijeća pravne osobe s javnim ovlastima za regulaciju energetskih djelatnosti, i od njega tražila da društvu drugoosumnjičenog (1965.) neovisno o ispunjavanju uvjeta osigura navedeno, na što je isti pristao premda je znao da navedeno društvo ne ispunjava propisane uvjete. U tom pravcu poduzeo je niz radnji, a zauzvrat je tijekom rujna 2019. godine zatražio od prvoosumnjičene (1980.) da njegovoj prijateljici osigura radno mjesto višeg inspektora u Državnom inspektoratu Republike Hrvatske, što je prvoosumnjičena obećala učiniti;

– od petoosumnjičenog (1978.) je zatražila da, koristeći svoj utjecaj kojeg uživa kao dužnosnik u jednom ministarstvu, osigura donošenje tumačenja tog ministarstva kojim bi se bankama prezentiralo kako ne postoji opasnost da društvo drugoosumnjičenog izgubi status povlaštenog proizvođača električne energije u slučaju da se ne izgrade sve faze postrojenja vjetroelektrane, u roku važenja prethodnih rješenja o statusu povlaštenog proizvođača električne energije i drugo, a na što je isti pristao te u tom pravcu poduzeo niz radnji.

Također, provedenim kriminalističkim istraživanjem  utvrđeno je postojanje osnova sumnje da je prvoosumnjičena (1980.) poticala osmoosumnjičenu (1958.) na zlouporabu položaja i ovlasti na način da je od nje tražila da kao vršiteljica dužnosti jednog državnog ureda u Šibensko-kninskoj županiji, tijekom provedbe javnih natječaja za prijam u državnu službu na neodređeno vrijeme, za četiri osobe osigura ostvarivanje najboljih rezultata na testiranju i zapošljavanje na pojedinim radnim mjestima. Posredstvom prvoosumnjičene, osmoosumnjičena je dostavila navedenim kandidatima pitanja i zadatke prije provođenja testiranja i time im omogućila najbolji rezultat, nakon čega je donijela rješenja o njihovom prijemu u državnu službu.

Nakon dovršenog kriminalističkog istraživanja policija je Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta podnijela posebno izvješće, kao nadopunu kaznene prijave od 29. svibnja 2020. godine, stoji u priopćenju.