"Riječ je o tragičnom događaju, ali hrvatska policija je ove godine uhitila 1800 krijumčara. To je pojava koja je u porastu, ali mislim da ne utječe na sigurnost. Nažalost, u nesreći imamo poginule pa je to odjeknulo u javnosti, ali hrvatska policija se svakodnevno bori s krijumčarima i hvata ih", rekao je stručnjak za sigurnost i migracije Filip Dragović za Dnevnik Nove TV.

Tragična nesreća koja se dogodila na autocesti A1 u kojoj su tri osobe poginule, a koju je skrivio vozač automobila u kojem je bilo 12 stranih državljana, u fokus je ponovo stavila krijumčarenje ljudi. 

"Hrvatska je sigurno u vrhu zemalja članica Europske unije po borbi s migracijama. To je pojava koja se događa, puno zemalja je nestabilno i nesigurno, vlade ne funkcioniraju, a puno ljudi je u pokretu. Jednostavno, mislim da policija to ne može sama zaustaviti. Tu cijeli sustav, od useljavanja do integracije, mora funkcionirati", istaknuo je Dragović.

Također je istaknuo da se današnji sustav temelji na konvenciji Ujedinjenih naroda iz 1951. godine. "Je li svijet danas isti kao tada? Zasigurno nije", ustvrdio je.

Dragović je komentirao i politizaciju prometne nesreće.

"Kada je Hrvatska ušla u Europsko uniji i Schengen, preuzela je europsko zakonodavstvo. Nema hrvatskog zakonodavstva po pitanju kontrole granica ili azila, to je europsko zakonodavstvo. Optuživati nekoga da je kriv za krijumčarenje je neprimjereno, pogotovo jer imamo slučaj u kojem su ljudi poginuli", napomenuo je.

"Radi li policija dovoljno? Ja mislim da radi, ali ona to ne može sama. To je davno preraslo problem policije. Ako 80 posto krijumčara dobije uvjetnu kaznu, što nije dobra poruka. Danas je krijmčarenje ljudi u rangu s krijumčarenjem droga, a ako pogledamo razlike između presuda za jedno i drugo, vidimo ogromnu razliku", pojasnio je Dragović.

Osvrnuo se na policijskog odnosa prema migrantima.

"Mislim da je tu stvar kristalno jasna. Policija mora raditi po zakonu. Ako je potrebno upotrijebiti silu, ona to mora učiniti, ali postoje i razine upotrebe sile. Korištenje vatrenog oružja je zadnje", rekao je.

"Mnoge su zemlje pokušale s vojskom, ali rezultat je isti. Ne znam što bi vojska radila na granici i mislim da za tim nema nikakve potrebe. Ne bismo dobili nikakvu dodanu vrijednost", zaključio je stručnjak za sigurnost i migracije.