Dana 10. siječnja u mjestu Razvođu 47-godišnjak se javio na internetski oglas o povoljnoj prodaji kamere, da bi potom nepoznatoj osobi uplatio iznos od 196 eura za koju kupnju nije dobio potvrdu o uplati, nakon čega od korisničke službe saznaje da je oglas lažan.

Protiv nepoznatog počinitelja će biti podnesena kaznena prijava Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, a policija provodi izvide u cilju otkrivanja počinitelja.

Kako je ovo drugi ovakav slučaj u šibenskoj policiji u dva dana, policija je poslala upozorenje građanimna kojega prenosimo u cijelosti:

Internet je postao vrlo privlačan za kibernetičke kriminalce, a taktike koje oni koriste postaju sve inovativnije i teže za otkrivanje. Nažalost ova vrsta kriminaliteta sve je prisutnija i sofisticiranija, ali policija ulaže napore kako bi ga suzbila i prevenirala.

 Važno je skrenuti pažnju i na različite oblike elektronske pošte kojima vas nepoznate osobe obavještavaju o velikom nasljedstvu, mogućnošću brze i lake zarade, a kupnja preko interneta, ukoliko niste oprezni, može biti rizik i svatko može nasjesti na prijevaru. Opreza nikada dosta i sa SPAM porukama, lažnim pozivima ili možda čak ucjenama jer iza njih se nalaze prevaranti, odnosno osobe koje vam imaju namjeru otuđiti novac.
 
Kako bismo osvijestili i informirali građane o realnoj opasnosti od izloženosti kaznenim djelima iz domene računalnog kriminaliteta, a najčešće su to prijevare putem interneta i društvenih mreža te usporili negativan trend porasta broja takvih kaznenih djela skrećemo pažnju građanima da budu oprezni, da ne poklanjaju povjerenje i osobne podatke bilo kome i da se putem naših informacija i video klipova u nastavku informiraju o raznim oblicima prijevara.
 
Uzimajući u obzir način izvršenja, najčešće se pojavljuju sljedeće vrste prijevara na internetu i putem interneta:

1. Krađe identiteta (samostalno kazneno djelo ili pripremna radnja):

•Vishing - krađa identiteta pozivom: telefonska prijevara u kojoj počinitelji zovu i pokušavaju navesti sugovornika da otkrije svoje osobne, financijske ili sigurnosne podatke ili da im uplate novčana sredstva.
•Phishing - mrežna krađa identiteta lažnim porukama e-pošte: počinitelji šalju lažne poruke e-pošte kojima pokušavaju navesti primatelja na dijeljenje osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka.
•Smishing - krađa identiteta SMS-om: pokušaj je počinitelja da dođu do osobnih, financijskih ili sigurnosnih podataka putem tekstualne poruke.
•Krađa osobnih podataka - vaše osobne informacije prikupljaju se kroz kanale društvenih medija.

2. CEO prijevara / direktorska prijevara: počinitelji se predstavljaju da su rukovoditelji ili nadređeni u organizaciji i prijevarom navode djelatnike da uplate novčani iznos na njihov račun ili da neovlašteno doznače novac s poslovnog računa.

3. BEC (Business Email Compromise) prijevara ili prijevara s računima: počinitelji se predstavljaju da su klijenti/dobavljači i navode djelatnike trgovačkog društva da plate buduće račune na drugi bankovni račun.

4. Krivotvorene internetske stranice banaka: koristi se lažna e-pošta banke (ili tvrtki za dostavu) s poveznicom na krivotvorenu mrežnu stranicu. Jednom kada neka osoba klikne na poveznicu, koriste se razne metode prikupljanja financijskih i osobnih informacija. Stranica izgleda kao i prava mrežna stranica uz nekoliko sitnih razlika.
Aktualni oblik ovih prijevara je kada oglašavate prodaju putem oglasnika, počinitelji traže od vas informacije o računu, kreditnoj kartici,  kako bi "uplatili" traženi iznos za vaš oglašeni predmet.

5. Romantične prijevare: počinitelji se pretvaraju da su zainteresirani za romantičnu vezu. One se obično događaju na mrežnim stranicama za upoznavanje, a varalice često koriste društvene medije ili e-poštu za uspostavljanje kontakta.

6. Investicijske prijevare i prijevare u online kupovini: počinitelji navode osobe da misle da su na tragu pametnog ulaganja, poput ulaganja u virtualne valute ili im daju „izvrsnu“ lažnu online ponudu za kupovinu nekog proizvoda.

7. Ransomware računalni programi - napadi na računala i podatke:
kada su vaši podaci na računalima kriptirani te im više niste u mogućnosti pristupiti, a na vašu adresu elektroničke pošte dostavljena je ucjenjivačka poruka kojom nepoznate osobe traže uplatu iznosa u virtualnim valutama u zamjenu za pomoć u otključavanju podataka. To su zlonamjerni programi koji se distribuiraju od strane nepoznatih osoba, a usmjereni su na građane, različita trgovačka društva, tijela državne vlasti i pravne osobe s javnim ovlastima, s ciljem pribavljanja protupravne financijske koristi.

Kako ne bi postali žrtva kaznenog djela:

•pročitajte obavijesti i savjete pružatelja usluge kupnje/prodaje za sigurnu kupnju putem njihove stranice 

•ako nešto prodajete, za uplatu na vaš račun kupcu je dovoljno poslati samo IBAN broj i vaše ime i prezime, a nikako CVC/CVV kod (kod za verifikaciju koji se nalazi na poleđini kartice) 

•nemojte dijeliti kartični pin ili lozinku za online bankarstvo. Ne šaljite novac na neki nepoznat račun bez prethodne provjere, a ako mislite da se radi o lažnom pozivu za uplatu prijavite svojoj banci

•budite sumnjičavi prema ponudama za unosne investicijske mogućnosti kao što su dionice, obveznice, kriptovalute, plemeniti metali i uvijek tražite nepristrani financijski savjet prije nego što date novac ili uložite sredstva nepoznatoj osobi, obavite detaljne provjere ukoliko sumnjate na prijevaru. 

Na CERT-ovim internetskim stranicama  www.cert.hr i društvenim mrežama svakodnevno se objavljuju materijali edukativnog sadržaja, objavljuju slike, infografike i videomaterijali s popratnim tekstom kao savjeti za zaštitu od napada i prijevara.