Uskoro rast kamata

Veliki broj građana odlazi u banke i traži kredite, za to imaju dobar razlog

Biznis   |   Autor: ŠibenikIN   |   11.07.2022 u 10:40

  Ilustracija/ Unsplash
U očekivanju rasta kamata, ali i postrožavanju uvjeta kredita, u nekim su bankama klijentima već počeli davati signale da, ako misle, neka kredit dignu što prije jer su u pripremi novi uvjeti za koje nije isključeno da će na snagu stupiti već na jesen.

Iako u bankama neće otvoreno o tome govoriti, pa kažu da prate stanje na tržištu, prilagođavaju itd., izvjesno je da se, sukladno odlukama regulatora koji ih upozorava da dijele prerizične kredite, pripremaju na moguće šokove i rast loših kredita.

Cijene rastu, kao i bojazan od nove recesije, a kupovna moć pada. Uz to što su krediti s promjenjivim stopama vezani uz euribor već poskupjeli, nacionalna referentna stopa, dok još postoji, sigurno će se kretati u tom pravcu, piše Novi list.

Novi krediti, bila im kamata fiksna ili promjenjiva, također se očekuje da će poskupjeti. Što se tiče uvjeta kredita, a riječ je o omjeru rate i mjesečne plaće, visini potrebnog učešća ako je riječ o dugoročnim stambenim kreditima, omjeru vrijednosti nekretnine i kredita koji se dobije itd., ti su svi uvjeti u zadnjem periodu bili dosta labavi, na što je upozorio HNB, a sukladno stavu Odbora za sistemske rizike EU-a. HNB je već postrožio dio regulative, a ići će se navodno i dalje u tom pravcu, jer se građane želi zaštiti od rastućeg rizika neplaćanja.

APN je primjerice dodatno povećao cijene nekretnina i omogućio da kredit uz subvenciju mogu dobiti i građani čiji prihodi samostalno ne bi bili dostatni za pokrivanje rate.

Kako subvencije s vremenom isteku, raste rizik za taj kredit. Vjerojatno i stoga što su svjesni da će kamate rasti, na što ih i banke upozoravaju, a možda i zato što im redovni prihodi više ne pokrivaju potrošačku košaricu, građani se pojačano zadužuju i u dijelu gotovinskih, a naravno i stambenih kredita, koje je opet pokrenuo APN.

I kamate, realno, jede inflacija, pa se investirati isplati. Rastu i korporativni krediti poduzećima, i to i za investicije i za obrtna sredstva. Tvrtkama treba povećana likvidnost za povećane troškove. Na tržištu je komešanje jer se “grabi«”što se može.

Prema zadnjim pokazateljima HNB-a za svibanj, “ukupni plasmani monetarnih institucija nefinancijskim poduzećima nastavili su snažan rast započet u veljači, a rast plasmana sektoru stanovništva povećao se uglavnom pod utjecajem novoga kruga državnog subvencioniranja stambenih kredita”.

Neodređeni odgovori
Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima (osim središnje države) porasli su u svibnju za 3,7 milijardi kuna pri čemu se njihova godišnja stopa rasta ubrzala sa 6,5 posto u travnju na 7,4 posto.

Pritom su već četvrti mjesec zaredom snažno porasli krediti nefinancijskim poduzećima (2,1 milijardu kuna). Pritom se godišnji rast kredita tom sektoru ubrzao s 9,4 posto u travnju na 11,6 posto u svibnju.

Više od polovine mjesečnih transakcija kredita poduzećima u svibnju odnosilo se na poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva, dok je ostatak raspršen po većem broju ostalih poduzeća, uglavnom u svrhu financiranja investicija i obrtnoga kapitala.

Kreditiranje stanovništva također je ojačalo, a najveći dio kredita odobren tom sektoru odnosi se na stambene kredite, koji su u svibnju porasli za 1,3 milijardu kuna (1,9 posto).

To je dosad najviši ostvaren mjesečni rast stambenih kredita, od kada su raspoloživi podaci o transakcijama stambenih kredita, odnosno od prosinca 2011., a zrcali učinak novih kredita odobrenih u sklopu ovogodišnjega kruga državnog programa subvencioniranja.

Porasli su i gotovinski nenamjenski krediti, za 0,2 milijarde kuna (0,4 posto), slično kao i tijekom prethodnih nekoliko mjeseci. Promatrano na godišnjoj razini, rast se stambenih i gotovinskih nenamjenskih kredita ubrzao s 8,1 posto na 9,3 posto odnosno s 3,4 posto na 3,6 posto, navodi HNB.

Banke smo pitali i o kamatama, na što je nedavno samo Erste banka dala konkretan odgovor, priznavši da su naravno već ukalkulirali rast euribora o postojeće promjenjive stope koje ga imaju u bazi.

Troškovi života
Uz kamate, što smo dakle već pisali, pitali smo i pripremaju li strože uvjete kreditiranja, strožu procjenu boniteta, veće učešće, strožu procjenu nekretnine i ostalo što utječe na dostupnost kredita a nije kamata, te dobili jednako neodređene odgovore od tek nekolicine većih banaka.

Iz RBA su primjerice odgovorili da uvjete kreditiranja definiraju u skladu sa zakonskom regulativom, a sve u cilju zaštite i interesa potrošača.

Iz PBZ-a poručuju da aktivno prate stanje na tržištu i redovno prilagođavaju uvjete kreditiranja kretanjima na tržištu i troškovima života, vodeći računa da se klijentu osigura dovoljna razina raspoloživog dohotka za redovno podmirenje obveza po kreditima.

“Osim redovne revizije minimalnih troškova života koji se koriste prilikom procjene kreditne sposobnosti, što ujedno predstavlja i regulatornu obvezu (sukladno Zakonu o stambenom potrošačkom kreditiranju i ostalim smjernicama regulatora), banka određuje i maksimalni omjer kreditnih zaduženja i primanja.

Također, kod odobravanja kredita konzultira se i interni kreditni rejting te informacije dostupne iz kreditnog registra, s ciljem što potpunije procjene kreditnih i ostalih rizika, poručuje PBZ.

Iz OTP banke kažu da su kreditne politike u smislu dostupnosti svih vrsta kredita podložne stalnim promjenama ovisno o makroekonomskom okruženju i apetitima banaka za prihvaćanje rizika.

“Pažljivo ćemo kao i uvijek pratiti sve aktivnosti i mjere kako HNB-a, tako i ECB-a i postupati u skladu s njima”, poručuje OTP.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO