A sve skuplji život

Prosječna hrvatska plaća danas vrijedi 2,3 posto manje nego prije mjesec dana

Biznis   |   Autor: ŠibenikIN   |   21.07.2022 u 15:37

  Ilustracija/ Pixabay
Prosječne neto plaće nastavljaju se nominalno povećavati, ali s obzirom na inflaciju koja je odnedavno i službeno dvoznamenkasta u realnim terminima vrijede manje nego lani.

Prema najnovijim podacima državnih statističara, prosječna plaća oko 1,38 milijuna zaposlenih u pravnim osobama u Hrvatskoj za svibanj je iznosila 7690 kuna. To je 143 kune ili 1,9 posto više nego mjesec prije te 586 kuna ili 8,2 posto više nego godinu dana prije.

Sve skuplji život

Vjerojatno suprotno percepciji većine građana, godišnji pad kupovne moći prosječne plaće time je u odnosu na prethodni mjesec malo ublažen, sa 2,6 na 2,3 posto, jer je na mjesečnoj razini nominalno ipak porasla više od rasta indeksa potrošačkih cijena.

Spomenutih 7690 kuna prosjeka pokriva uobičajeno širok raspon plaća, a podaci DZS-a o distribuciji pokazuju da blizu 700.000 ljudi, odnosno polovica zaposlenih u pravnim osobama ima neto plaću iznosa do 6490 kuna, a druga polovica iznad toga. Iako medijalna plaća bilježi nešto veći postotni rast i na mjesečnoj i na godišnjoj razini nego prosječna (za tri odnosno za 8,8 posto), ona zapravo bolje odražava pogođenost građana rastućim cijenama, tj. troškovima života.

Pogotovo zna li se da desetina zaposlenih s najnižim plaćama prima do 4182 kune neto, a njih 20 posto ili blizu 280.000 manje od 6000 kuna. Nasuprot tome, deset posto zaposlenih s najvišim plaćama ima više od 11.900 kuna neto plaće.

U terminima prosječnih neto plaća po djelatnostima, najniži prosjek isplaćen je proteklog mjeseca u kategoriji zaštitnih i istražnih djelatnosti te u proizvodnji odjeće (s nešto više od 4900 kuna prosjeka), dok je najviše u prosjeku isplaćeno u tvrtkama iz djelatnosti zračnog prijevoza, 12.202 kune neto.

No, svojevrsnu ilustraciju velikog raspona i unutar tih djelatnosti ovih dana je stigao s prijetnjom štrajka Hrvatskog strukovnog sindikata kontrolora letenja. Prema priopćenju iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe, prosječne neto plaća kreću se od 21.703 za tzv. toranjskog kontrolora te 33.650 kuna za “prilaznog”, pa do 51.036 kuna neto za “oblasnog” kontrolora.

Teško sagledive relacije

U kolektivnim pregovorima Uprava im je ponudila povećanje plaća za sedam posto ili za 1500 do 3600 kuna, dok su predstavnici HSSKL-a tražili (među ostalim) povećanje od 32 posto.

Široj javnosti te su relacije svakako teško sagledive ma koliko se radi o specifičnom i veoma zahtjevnom zanimanju. Promatrano prema djelatnostima, najviše su nominalno porasle plaće u pravnim osobama u turističko-ugostiteljskom sektoru, u kojemu su plaće inače ispod ukupnog prosjeka.

Prema podacima DZS-a, za svibanj je u djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane pružanju prosječna neto plaća iznosila 6333, što je gotovo pet posto više nego mjesec prije te gotovo 16 posto više nego u istom mjesecu prošle godine (s prosjekom od 5467 kuna). I uz toliki porast prosječna plaća u toj djelatnosti još je 18 posto niža od ukupnog prosjeka za sve djelatnosti.

Istodobno, dvoznamenkast rast plaća (12,5 posto) na godišnjoj razini bilježi se i kod Informacija i komunkacija, no taj se sektor tim samo učvrstio na vrhu po visini prosječne neto plaće (10.800 kuna). Kao rezultat povećane potražnje u skupini djelatnosti s dvoznamenkastim godišnjim rastom prosječnih plaća, za 12 posto, našle su se i tzv. Ostale uslužne djelatnosti, u kojima je ona time dosegnula 6300 kuna.

Dva najveća bazena zaposlenosti, prerađivačka industrija i trgovina, s godišnjim povećanjem za 9,6 posto (trgovina) i 8 posto (prerađivačka industrija) iznosom prosječne plaće stigle su nadomak 7000 kuna, što znači da za ukupnim prosjekom zaostaju manje od deset posto, piše Poslovni.hr.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO