Brine ih sada, u jeku inflacije, i koliko im troše perilice suđa, sušilice rublja, koliko potroše kad upale kuhalo da zagriju vodu za čaj, prenosi Smart Energy GB, neprofitna organizacija koja Otok uči štedjeti energiju, a koja je izračunala da čak 28 posto tamošnjih stanovnika strahuje od poskupljenja te traži način na koji reducirati potrošnju struje.

Hrvati vjerojatno strahuju još i više pa je Večernji list, ponukan njihovim primjerom, izračunao koliko naša prosječna kućanstva električne energije potroše po određenoj radnji. Točnije, koliko potroše kućanski uređaji na struju, a koristili smo za to, da bude najjednostavnije moguće, Plavi tarifni model HEP-a, u kojem nema “dnevne” i “noćne” cijene, već se koristi jedinstvena od 0,95 kuna po kilovatsatu.

Za primjer je uzeto da potrošač dobiva jedistveni račun, odnosno onaj u kojem je izračunata i energija i naknada za korištenje mreže, a napomenuti valja da je u Bijeloj tarifi, koja se najčešće koristi, dnevna cijena 1,08, dok je noćna 0,50 kuna. Cijene su izražene s uključenim PDV-om, što znači da naše izračune svatko može “prepoloviti” te će dobiti otprilike koliko ih koštaju, uključuju li se samo noću, odnosno ljeti od 22 do osam ujutro, a zimi od 21 do sedam ujutro.

Prema Carbon Footprintu, firmi koja traži načine kako smanjiti ugljični dioksid u atmosferi, mikrovalna pećnica po upotrebi potroši 0,945 kWh energije. Prosjek je to neki jer računali su 1,39 kWh u punoj snazi i 0,5 kWh, koliko koristi kad odmrzava.

Otprilike je to 90 lipa po jednom korištenju od četrdesetak minuta, prebacimo li se u Hrvatsku, u kojoj, treba li nam mikrovalna svaki dan barem jednom, godišnje na nju potrošimo otprilike 340 kuna. Kad smo već kod kuhinje, najjednostavnije kuhalo za zagrijavanje jedne litre vode potroši 0,11 kWh ili nekih deset lipa struje, dok će jedno pečenje piletine u električnoj pećnici Hrvate stajati kunu i pol do dvije.

Pripremi li se isto to pile na rešou, odnosno električnoj ploči za kuhanje, ceh će biti sedamdesetak lipa. Alternativno pripremanje hrane jedan je i od savjeta i za uštedu Carbon Footprinta, u kojem kažu i da bi se, po mogućnosti, trebali nabaviti aparati visokog energetskog razreda. Uzmemo li frižider s ledenicom za primjer, onaj s razredom A, hrvatskom će kućanstvu on godišnje potrošiti prosječno 370 kuna, onaj A+ oko 250, dok će A++ “sisati” 195, odnosno mjesečno nekih 16-ak kuna.

Suđerica se isto može kontrolirati, ističu, pa preporučuju da se ona uključuje na eko način rada, kako bi koristila što više hladne vode. Razlika u potrošnji je značajna i ovisno o temperaturi na kojoj se suđe pere. Po pranju, ukoliko perilica grije vodu na 65 stupnjeva, troši se oko kuna i 20 lipa, ali opere li se na programu koji vodu zagrijava na desetak stupnjeva manje, potrošnja je dvadesetak lipa manja.

I kod vešmašina je gotovo identična situacija, s tim da treba svakako napomenuti da obje kilovatsat energije potroše u nekih dvadeset minuta. Niti blizu tome nisu punjači za mobitele, koji će prosječnog Hrvata, puni li on svoj telefon dva sata dnevno, a ostatak dana punjač ni ne isključi iz utičnice, stajati oko sedam kuna godišnje.

Oko pet manje platit će poigra li se na Play Stationu, i to jednom. Izračunali smo i mi taj Gran Turismo 7, baš kao i Britanci, pa došli do podatka da će glavna priča igrice, koja se, prema procjenama, završiti može u 25 sati, gejmera koštati nešto manje od tri kune. S tim da je u pitanju Play Station 5, dok starije verzije iste konzole, kao i neke druge, bit će skuplje jer, po Carbon Footprintu, PS5 najmanji je potrošač električne energije.

Za one koji se i sami žele “baciti” na računanje, valja istaknuti da usisavaču prosječne snage za potrošiti kilovatsat struje treba oko sat i pol, sušilu za kosu otprilike tri sata, televizoru desetak sati, dok radio bez problema može biti upaljen i dan i pol te još uvijek neće “usisati” ni cijelu kunu struje. S druge strane, klima uređaj kilovatsat energije potroši prosječno za dvadesetak minuta do pola sata.