Zemlje koje 6. siječnja slave Badnjak, a Božić 7. siječnja su Srbija, Rusija, Gruzija, Armenija, Bjelorusija, Egipat, Etiopija, Ukrajina i Kazahstan.

Razlika je zbog kalendara kojeg katolički i pravoslavni kršćani koriste za obilježavanje blagdana Božića.

Katolički kalendar, odnosno gregorijanski kalendar, koji je uveo papa Grgur XIII 1582. godine, najrašireniji je građanski kalendar na svijetu i po njemu katolički kršćani i protestanti slave Božić 25. prosinca.

Kalendar je prvobitno imao namjeru promijeniti datum Uskrsa tako da uvijek pada blizu proljetnog ekvinocija.

Ali pravoslavni kršćani – isključujući Grčku pravoslavnu crkvu – koriste julijanski kalendar, uveden 46. pr. Gaja Julija Cezara, što je punih 13 dana kasnije.

Grčka pravoslavna crkva u Grčkoj, Cipru i Bugarskoj usvojila je gregorijanski kalendar 1923. godine. Pravoslavci u Jeruzalemu Božić slave po gregorijanskom kalendaru.

Tehnički gledano, Božić u julijanskom kalendaru još uvijek pada 25. prosinca, dok prema gregorijanskom kalendaru pada 7. siječnja.

Božić se čestita prigodnim pozdravom “Hristos se rodi!”, na koji domaćin odgovara “Vaistinu se rodi” ili “Uistinu se rodi”.