Kao što smo nedavno pisali, ovo nije zabrana ne odnosi se isključivo na benzince i dizelaše već na sva ona koja nemaju nultu emisiju štetnih plinova (CO2), piše N1.

Prijelaz na potpuno električna vozila ili sintetička goriva bio bi velik izazov za tvrtke poput Bugattija, Koenigsegga i Paganija koje proizvode egzotične automobile velike snage koji se uglavnom oslanjaju na motore su unutarnjim izgaranjem.

No, odredba Europskog parlamenta jasno kaže kako oni proizvođači automobila koji “registriraju manje od 1000 novih vozila godišnje imaju trajno izuzeće”.

Bugatti, koji je od nedavno u većinskom vlasništvu Mate Rimca, proizveo je samo 80 automobila prošle godine, uključujući 400 primjeraka modela Chiron. To znači da niti blizu ne premašuje granicu od 1.000 primjeraka godišnje i mogao bi nastaviti s prodajom superautomobila s benzinskim motorima nakon 2035.. Stoga ne čudi da je Rimac prošle godine otkrio kako električni Bugatti neće doći u sljedećih deset godina.

Osim Bugattija, tu je i švedski Koenigsegg. Njihov novi model CC850 predstavljen je prošle godine, a pokreće ga 5,0-litreni twin-turbo V8 benzinac koji razvija 1363 konjske snage. To je model koji poprilično troši, ali i zagađuje, no Šveđani će proizvesti samo 70 primjeraka. Godišnje Koenigsegg napravi samo oko 35 vozila, tako da je još dalje od granice od 1.000 komada nego Bugatti.

To ipak ne znači da neće ulagati u ekološki prihvatljivija rješenja. Bugattijev hibridni nasljednik Chiron očekuje se 2027., a veza tvrtke Bugatti Rimac s Porscheom znači da može lakše iskoristiti njihovi baterijsku tehnologiju.

Uz Bugatti i Koenigsegg, tu je i talijanski Pagani koji od početka proizvodnje nije napravio ni 500 automobila. Također, tu su i britanski brendovi poput Morgana, BAC-a i Ginette čija proizvodnja isto ne prelazi 1.000 komada godišnje.

Valja napomenuti da sve ove marke koriste benzinske motore, a oni će se i dalje moći kupovati i nakon 2035. godine, pod uvjetom da ste bogati.