Županija  •   OBJAVA: 12.10.2017, 14:06h   •    

Ma kakva prezaduženost!

Na kredite u Primoštenu trošimo 10, a ne 120 posto prihoda! Banke se tuku da bi financirale naše projekte


  Ilustracija/ŠibenikIN Na kredite u Primoštenu trošimo 10, a ne 120 posto prihoda! Banke se tuku da bi financirale naše projekte
PIŠE A.Pa.
OBJAVA 12.10.2017, 14:17h

U Općini Primošten žestoko opovrgavaju da je njihova kreditna zaduženost tolika da rekordno premašuje prihode, kako je proizišlo iz rezultata istraživanja pulske tvrtke 'Coin' za konzalting i IT koje su objavili mediji. Tvrde da je istraživanje postavljeno krivo, a situacija u općini posve drugačija.

Primošten je, prema rezultatima tog istraživanja, lani imao 23,5 milijuna kuna duga i prema zaduženosti bio 19. u Hrvatskoj, ali dug im je premašivao prihode za gotovo 22 posto i tako činio udio od 121,6 posto prihoda po čemu su u Hrvatskoj bili druga lokalna samouprava s tako velikom razlikom između onoga što duguju i što prihoduju, prenijeli su mediji.
 
Šibenska gradska vijećnica Iris Ukić Kotarac, koja radi u Općini Primošten i praktički je desna ruka načelniku Stipi Petrini, kaže da je njihova kreditna zaduženost ispod granice određene zakonom te da 'Coin' neosnovano u omjer stavlja ukupni kreditni dug općine, prema godišnjem prihodu, pa se kod čitatelja stvara dojam da se cijeli iznos kredita treba isplatiti u samo jednoj godini.
 
-Sva naša kreditna zaduženja itekako su promišljena i planirana, ali način kako su u medijima prezentirani podaci ovog čudnog istraživanja koje se ne poklapa s propisima za utvrđivanje postupka zaduživanja, priču usmjerava u nekom sasvim drugom pravcu – kaže Ukić Kotarac.


 
To vam je otprilike kao da promatramo moj stambeni kredit od milijun kuna, uz moj godišnji prihod, plaću od, recimo, sto tisuća kuna, nastavila je.

-Prema analizi tvrtke 'Coin' ispada da sam prezadužena 1.000 posto. No, jesam li zbog toga neuspješna? Je li moja odluka da si osiguram krov nad glavom nenormalna i treba li me ovih mojih 1.000 posto prezaduženosti baciti u očaj? Naravno da ne, jer sam kredit digla na 30 godina, devet sam već otplatila, iznos plaće mi je stalno isti i moj očekivani prihod za period od 30 godina je 3 milijuna kuna. Ukoliko smo suprug i ja procijenili da nam ugovoreni iznos rate neće opterećivati kućni proračun, a banka je prethodno dobro procijenila vrijednost nekretnine, naše potencijale i kreditni rizik, onda vidimo da stvari izgledaju uvelike drukčije nego na prvi pogled – objasnila je primjerom Ukić Kotarac.

Iz podataka pulske tvrtke za poslovni i IT konzalting koja je utvrdila da su hrvatske općine i gradovi lani kreditorima dugovali 3,89 milijardi kuna, nigdje se ne vidi je li Općina Primošten podigla kredit radi krpanja plaća ili kupnje luksuznog automobila, kako se radilo nekad, ili se tim novcem podigla zgrada s vrtićom, knjižnicom, prostorima za komunalna poduzeća i uredima Općine koja tako ne mora drugdje plaćati najam.

- A bit je samo u tome jer u Primoštenu smo kredite dizali zbog razvoja općine, gradnje kanalizacije i nove zgrade zdravstvene stanice, uređenja rive i staračkog doma, odnosno radi pozicioniranja Primoštena kao destinacije vjerskog turizma i slično – objašnjava Petrinina djelatnica.

Sva njihova kreditna zaduženja, rekla nam je, u ovom trenutku iznose oko 20,6 milijuna kuna, a kako jedan kredit dospijeva 2022. godine, drugi 2025., a treći i zadnji 2027. godine, izračunala je kako općinu ta zaduženja godišnje koštaju oko dva milijuna kuna.   

- Uz godišnji prihod koji zadnje tri godine prosječno iznosi oko 20,5 milijuna kuna, ispada da nam kreditna zaduženja iznose tek desetak posto. Kako je riječ o kreditima za razvojne i smišljene projekte, banke rado posluju s nama odobravaju nam niske kamate, a zbog planskog i strateškog ulaganja naša općina ima najvišu cijenu nekretnina u Šibensko-kninskoj županiji – kaže Ukić Kotarac i tvrdi da veliki dio kredita plaćaju od najma zgrada koje su novcem od banaka sagradili.

Općina Primošten i u narednom razdoblju planira u najvećem dijelu biti orijentirana na prihode od turizma, odnosno ulaganja u komunalnu infrastrukturu i projekte, naglasila je.

- Kako je Općina Primošten godinama svrstavana u četvrti, od ukupno pet razreda kategorizacije razvijenosti, ne dobivamo ni kune proračunske pomoći niti druga sredstva države, a financiranje na razini županije je minorno i odnosi se tek na 100.000 kuna za uređenje plaža. S druge strane, našim načinom financiranja koji rado zovemo 'Model Primošten', u centralni proračun slijeva se iz naše općine 75 milijuna eura – poručuje Iris Ukić Kotarac komentirajući analizu prema kojoj je Primošten s 'opasnim' odnosnom prihoda i duga među hrvatskim rekorderima.


  KLJUČNE RIJEČI:   Primošten / Iris Ukić Kotarac /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.