Novi specijal Ive Glavaša: Kaštelina na otoku Viru biser je venecijanske obrambene arhitekture - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 19.05.2018, 12:17h   •    

Nepoznato o dalmatinskim tvrđavama

Novi specijal Ive Glavaša: Kaštelina na otoku Viru biser je venecijanske obrambene arhitekture


  ŠibenikIN Novi specijal Ive Glavaša: Kaštelina na otoku Viru biser je venecijanske obrambene arhitekture
PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 19.05.2018, 12:17h

Bit će skoro godinu dana otkako je šibenska tvrđava sv. Nikole postala sastavnim dijelom UNESCO-ve liste zaštićene svjetske baštine što je sjajan povod za specijalku, novu seriju kolumni Ive Glavaša koji će za vas prošetati dalmatinskim tvrđavama i otkriti mnogo toga javnosti nepoznatoga.

Kad netko spomene otok Vir, nedaleko hrvatskog povijesnog grada Nina, najčešće se prisjetimo da je taj otok simbol bespravne gradnje još tamo od vremena socijalizma. Međutim, otok Vir u krilu golemih betonskih apartmana skriva pravi biser – mletačku utvrdu pod nazivom Kaštelina. Utvrda Kaštelina nalazi se na malenom rtu Kozjak, a sastoji se od dvije kule i zida kojima je pregrađen rt. Namjera je bila jasna: utvrda je služila za zaštitu stanovništva otoka od iznenadnog napada Osmanlija. Obrambenog bedema nije bilo s morske strane, jer je more kontrolirala jaka mletačka flota i s te se strane nije očekivao osmanski napad.

Nije poznato kad je Kaštelina točno sagrađena, ali su sigurno netočne tvrdnje, koje se mogu pročitati po lokalnim portalima, da je sagrađena tek u prvoj polovini 17. stoljeća. Povijesni podaci govore nam da je Kaštelina sagrađena znatno ranije. Naime, sudbina Kašteline usko je vezana uz sudbinu grada Nina na čijem se teritoriju nalazila. Venecija je, zbog lošeg položaja i katastrofalnog stanja bedema, namjeravala napustiti i porušiti Nin već u 15. stoljeću. Stanovništvo s teritorija Nina, u tom slučaju, moralo bi pred neprijateljem potražiti sklonište negdje drugdje, a ne iza bedema Nina. Stanovnicima otoka Vira, jedino i najbliže sklonište bila bi utvrda Kaštelina. Osim toga, na najstarijoj karti teritorija Šibenika i Zadra, karti glasovitog mletačkog kartografa Matea Pagana iz 1522. godine, vide se kule i bedemi upravo na južnom rtu otoka Vira. A karta Matea Pagana pokazala se dosad izuzetno pouzdanom.

Pogled na Kaštelinu na otoku Viru

U prilog pretpostavci da je Kaštelina starija nego što se misli ide i prekrasni krilati lav sv. Marka simbol Venecije, koji se nalazi na jednoj od kula Kašteline. Lav je pouzdano iz druge polovine 15. stoljeća, a niti plemićki grbovi iznad ulaznih vrata u Kaštelinu nisu puno mlađi.

Dakle, virska Kaštelina sagrađena je možda već u drugoj polovini 15. stoljeća i barem je 150 godina starija od onoga što se tvrdi po medijima.

Kaštelina je nakon prestanka opasnosti od Osmanlija tijekom 18. stoljeća izgubila funkciju i otada propada. Od potpunog rušenja spasila ju je konzervatorska intervencija 2001. godine. Kule i bedemi su građevinski sanirani i konzervirani, a restauriran je i mletački lav s kule na Kaštelini.

Krilati lav sv. Marka simbol Venecije na kuli Kašteline

Virska Kaštelina simbol je otoka koji je sve do početka 20. stoljeća zapravo bio poluotok. Uska prevlaka između Vira i kopna produbljena je 1912. godine, tako da je Vir postao otok. Zbog toga je bio prometno izoliran sve do gradnje mosta 1976. godine. Otad počinje turistički procvat Vira, ali i nekontrolirana bespravna izgradnja koja je gotovo uništila otok. I kao da to nekima nije bilo dovoljno, pa su u socijalizmu zagovarali još i gradnju nuklearne elektrane na otoku Viru.

Ulaz u Kaštelinu s plemićkim grbovima


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.