Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 29.09.2017, 12:16h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Hvala herojskim braniteljima i pobjedničkim precima kroz povijest


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 29.09.2017, 12:16h

Iznad svega i prije svega, ovim putem se zahvaljujem herojima Domovinskog rata, hrvatskim braniteljima. Da nas niste obranili od velikosrpske agresije, svi ovi drugi ratovi o kojima pišem, ne bi bili vrijedni spomena. Povijest šibenskih ratova ne priča nam samo priču o borbi za opstanak grada. U pitanju je nešto mnogo dublje. Šibenska priča je, prije svega, priča o pobjedi karaktera Šibenčana. Neprijatelj je uvijek bio veći, ali nikad nije bio jači. U nastavku spominjem neke od takvih pobjeda.

Bezimeni gradovi

Koliko li je samo gradova postojalo u prošlosti, a da za njih službena povijest nikad nije saznala. A razlog je vrlo jednostavan - nisu se uspjeli obraniti od neprijatelja. Okupatori su im prvo zatrli ime, a onda kao pobjednici napisali vlastitu povijest, bez ikakvog spomena tih nepoznatih gradova.

A Šibenik danas poznaje cijeli svijet

Razlog ne leži u činjenici da su se ti bezimeni gradovi borili protiv nadmoćnog neprijatelja, jer moćniji su bili i neprijatelji Šibenika. U pitanju je nešto sasvim drugo. Sve se svodi na karakter naših predaka, ljudi čije gene danas nosimo mi. Šibenska priča je priča o pobjedi, i priča o onima koji su za nju žrtvovali sve, pa i vlastiti život. Da ih se danas može pitati da li bi napravili istu stvar da se mogu vratiti u prošlost, napravili bi je bez razmišljanja. I to je ono što se zove šibenski karakter. Mogli su im okupirati grad, zarobiti ih, mučiti, ubiti, ali ih nisu mogli slomiti. Šibenski karakter pokazao se nepobjediv.

"Šibenčani su buntovne i nepokorne naravi."

Moćni viteški red templara osnovan je 1118. godine nakon Prvog križarskog rata, za zaštitu hodočasnika koji su putovali u Svetu zemlju. Templari su bili saveznici  hrvatsko-ugarskog kralja i predstavnici kraljevske vlasti, koju su nametali svim dalmatinskim gradovima.

Od Šibenčana se zahtijevalo da templarima dopustite da preuzmu šibensku tvrđavu sv. Mihovila, s koje bi templari kontrolirali grad i nametali financijske obveze građanima.

Gotovo da je u povijesti nezabilježeno da se neki kršćanski grad tako žestoko opirao dolasku templara.

Šibenčani su se toliko opirali dolasku templara, da je morao intervenirati osobno Sveti otac papa. On je 1255. godine izdao nalog zadarskom nadbiskupu da crkvenim kaznama primora Šibenčane na pokornost templarima. Papa je napisao da su Šibenčani buntovne i nepokorne naravi te da su odlučili radije tvrđavu sv. Mihovila srušiti, nego je predati u ruke templarima.

"Predaja nam treba biti nametnuta mačem, a ne riječima!"

Tijekom žestokog obračuna hrvatsko-ugarskog kralja Ludovika I. Anžuvinca s Venecijom, jaka mletačka flota iznenada je 28. listopada 1378. godine napala Šibenik. Mletačku flotu predvodio je glasoviti admiral Vettore Pisani, koji je s velikim brojem galija ušao u šibensku luku, demonstrirajući silu. Šibenik je bio blokiran i potpuno okružen, ali su se Šibenčani odbili predati, i to riječima: "Predaja nam treba biti nametnuta mačem, a ne riječima!"

Nakon iskrcavanja Mlečana pod zidinama grada, najžešća bitka odvijala se na mjestu današnje katedrale, jer su Mlečani odlučili udariti  u samo središte Šibenika.

Poslije kratke borbe oko katedrale, Mlečani su probili obranu Šibenčana, razrušili i zapalili grad, ali nisu mogli osvojiti tvrđavu sv. Mihovila, u koju su se sklonili preostali stanovnici.

One Šibenčane koji su se zatekli u gradu, Mlečani su pobili. Htjeli su ubiti i samog tadašnjeg šibenskog biskupa, ali se on na vrijeme sklonio u tvrđavu sv. Mihovila. Razaranje grada bilo je strašno. U požaru su izgorjele mnoge javne zgrade, kao i cjelokupni gradski arhiv s najstarijim dokumentima, te prvi povijesno poznati gradski statut.

Poraz Osmanlija pod Šibenikom 1647. godine bio je prekretnica Kandijskog rata u Dalmaciji

Početkom Kandijskog rata, 1647. godine, nikad veća osmanlijska vojska nije udarila na Šibenik. Povjesničari procjenjuju da je bilo preko 30.000 Osmanlija, na čelu s bosanskim Husein pašom Tekelijom. Šibenik su branile snage od nešto manje od 6.000 vojnika, od čega je bilo 1.000 naoružanih građana Šibenika. Zapovjednik obrane Šibenika bio je barun Martin von Degenfeld, njemački general u mletačkoj službi.

Šibenik je u to vrijeme bio najveći, najmnogoljudniji i praktički najvažniji grad mletačke Dalmacije. Ali Venecija nije pridavala važnosti obrani Šibenika od Osmanlija. Kako je osmanski napad bio neminovan, građani Šibenika su preuzeli inicijativu. Za samo dva mjeseca 1646. godine, na brdu iznad grada, sagradili su tvrđavu sv. Ivana. U gradnji tvrđave sudjelovali su svi sposobni stanovnici.

Osmanska opsada Šibenika trajala je od 17. kolovoza do 16. rujna 1647. godine. Najžešći osmanlijski napad bio je upravo na tek dovršenu tvrđavu sv. Ivana. Završni napad na tvrđavu sv. Ivana počeo je 8. rujna oko 21 sat, a osmanski juriš trajao je sve do 3 sata ujutro sljedećeg dana. Nadljudskim naporima branitelja, tvrđava je obranjena, a time i grad Šibenik.

Kao pomoć opsjednutom gradu, 11. rujna u šibensku luku uplovljava velika mletačka flota na čelu s generalnim providurom Leonardom Foscolom. Nekoliko dana nakon toga, 16. rujna osmanska vojska definitivno se povukla.

To je bio najkrvaviji okršaj u dotadašnjoj povijesti Šibenika i odlučujući poraz osmanske vojske u Kandijskom ratu na prostoru Dalmacije. Osmanlije su u mjesec dana opsade Šibenika izgubili oko 9.000 vojnika.

U Kandijskom ratu, Venecija je s lakoćom izgubila otok Kretu, ali je zahvaljujući i junačkoj obrani Šibenčana, teško porazila Osmanlije u Dalmaciji.

Šibenik danas

Pobijedili smo u ratu, ali treba pobijediti i u miru. Mir odnosi stare, ali donosi nove neprijatelje. Nema više Mlečana i Osmanlija, ali danas je neprijatelj u vidu siromaštva, iseljavanja, korupcije i kriminala. Ali beznađa nikad, i to je taj Šibenski karakter.

Karakter zbog kojeg će nam jednog dana zbog razvijenosti pozavidjeti i Švicarska.

Želim vam svima sretan Dan Grada Šibenika, i ne zaboravite – neprijatelj je uvijek bio veći, ali nikad nije bio jači. 


  KLJUČNE RIJEČI:  Ivo Glavaš / Zaboravljeni Šibenik /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.