Potop mjesta na Sredozemlju s liste UNESCO-a: Na sreću, Šibenik i katedrala zasad prolaze lišo - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Znanost  •   OBJAVA: 17.10.2018, 16:46h   •    

Raste razina more

Potop mjesta na Sredozemlju s liste UNESCO-a: Na sreću, Šibenik i katedrala zasad prolaze lišo


  Ilustracija/Arhiva/ŠibenikIN Potop mjesta na Sredozemlju s liste UNESCO-a:  Na sreću, Šibenik i katedrala zasad prolaze lišo
PIŠE M.K./Hina
OBJAVA 17.10.2018, 16:46h

Venecija, bazilika u Akvileji, Tir ili Efez, mjesta na Mediteranu s popisa svjetske baštine, ugrožena su rastom razine mora, navodi se u studiju objavljenoj u utorak u Nature communications. Do kraja stoljeća, navodi se dalje u studiji, samo dva mjesta na Sredozemlju, a to su Medina u Tunisu i arheološki kompleks Ksant Letoon u Turskoj, izbjeći će prijetnji potapanja ili erozije. Opasna prijetnja je i nad katedralom sv. Jakova, ali barem do kraja ovog stoljeća čini se da će Šibenik proći lišo.

Studija koju su izradili znanstvenici sa sveučilišta Kiel u Njemačkoj i Southampton u Engleskoj, sadrži indeks kulturnog blaga po stupnju ugroženosti zbog klimatskih promjena koje im prijete do kraja stoljeća.

Prema tom indeksu Venecija i njezina laguna, zatim renesansni grad Ferrara, renesansni gradić i bazilika patrijarha Poponea u Akvileji u Italiji na vrhu su popisa.

Smještena su na mjestima gdje je osobito velika prijetnja rasta razine voda Jadranskog mora, navodi se u priopćenju sveučilišta Southampton.

Venecija tone u lagunu 10 centimetara svakog stoljeća zbog rasta razine mora "što je posljedica progresije delte i slijeganja sedimenata", upozorio je UNESCO (UN-ova organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu).

Najugroženija Venecija

U 20. stoljeću, Venecija je izgubila dodatnih 10 do 13 centimetara zbog industrije koja je iskorištavala podzemne vode. 

Arheološki ostaci grada Tira u Libanonu, cjelokupno arheološko nalazište Tarragone u Španjolskoj kao i Efeza u Turskoj najugroženiji su zbog erozije obale. 

Prema toj studiji, potapanje prijeti 37 mjesta na Sredozemlju, a erozija 42.

Podsjetimo, razina mora bi se u sljedećih sto godina zbog globalnog zatopljenja mogla povećati za skoro jedan metar što će zasigurno drastično promijeniti izgled šibenske obale i ukoliko se ona u tom razdoblju ne bi nadograđivala, vjerojatno bi prvo 'nastradale' prometnice i prvi red kuća, objasnio je prije nekoliko godina za ŠibenikIN inženjer Boško Kozina

On se referirao na sve češće katastrofalne simulacije znanstvenika koji zbog otapanja leda u budućnosti predviđaju nestanak velikih svjetskih gradova poput Kopenhagena, Šangaja, Buenos Airesa i Miamija.

- Veliko podizanje mora bi zasigurno drastično promijenilo neka područja, a negdje bi trebalo podignuti razinu rive. Na nekim lokacijama pomoglo bi podizanje rive, a ponegdje bi trebalo izgraditi brane. To nije ništa novo jer primjere već možemo vidjeti u Nizozemskoj gdje godinama moru kradu kopno – kazao nam je Splićanin Kozina koji slovi kao jedan od najvećih stručnjaka za gradnju obala.

Katedrala je, srećom, na stijeni

Sve više podizanje mora, kaže Kozina, ne bi značajnije utjecalo na temelje građevina na šibenskoj obali pa tako ni na temelje katedrale sv. Jakova jer su njezini temelji na stijeni. Prema njegovim saznanjima, more se zasad diže tek jedan milimetar godišnje što znači da će narasti jedan metar tek za tisuću, a ne sto godina.

Činjenica je da se svijet nalazi pred novim ledenim dobom, a u toplom razdoblju poput ovoga u kojem živimo, nitko zapravo sa sigurnošću ne može znati kojom brzinom će se more podizati, rekao je prije nekoliko godina za ŠibenikIN i geolog i oceanolog Goran Mihelčić te dodaje da je Zemlja trenutno u dobu interglacijala, odnosno u zatopljenju između dva ledena doba.

- Zatopljenje definitivno još nije doseglo svoj vrhunac, a sigurno će zbog otapanja leda na polovima razina mora neko vrijeme podizati. Ove događaje predvidio je već prije sto godina Milutin Milanković, a njegov model podržava i istaknuti hrvatski znanstvenik Vladimir Paar – rekao nam je dr. Mihelčić koji kaže da je nemoguće predvidjeti dokad će zatopljenje trajati. Ovisi to o cijelom nizu faktora, a primarni je koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi.

Šibenik prolazi lišo

Istovremeno se, kaže Mihelčić, događaju dva procesa značajna za podizanje mora u Jadranu, pa tako i u Šibeniku. Naime, jadranska mikroploča koja je dio afričke tektonske ploče, kreće se prema Europi, a zbog toga su česti potresi, ne samo u Šibeniku, već i u ovom dijelu Europe.

- Izdiže se kopnena masa, ali izdiže se i more, no moram naglasiti kako je kudikamo brže izdizanje mora. Zapravo je nemoguće predvidjeti koliko će se more dignuti u sto godina. Neki znanstvenici kažu do čak tri metra, no ja mislim da nema teoretske šanse da se digne preko metra – tvrdi Mihelčić.

Ipak, Mihelčić kaže kako nema šanse da se dogodi tolika katastrofa da bi bila potrebna velika intervencija u Šibeniku. Proces izdizanja mora znanstvenici proučavaju, a za naših života povišena razina mora definitivno ne bi trebala praviti veće probleme u Šibeniku.


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.