Kako će Zemlja izgledati 2100? - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Znanost  •   OBJAVA: 12.10.2013, 18:35h   •    

Znanstvena predviđanja

Kako će Zemlja izgledati 2100?


PIŠE Šibenik IN
OBJAVA 12.10.2013, 18:33h

Nedavno objavljeno UN-ovo izviješće o klimatskim promjenama predviđa da bi Zemlja do 2100. mogla u prosjeku postati za 0,3 do 4,8°C toplija nego što je bila krajem 20. stoljeća

 

Prema novom dokumentu Međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) gotovo je sigurno da je za zatopljenje odgovoran čovjek - sigurnost u utjecaj ljudi na klimu u IPCC-jevim je analizama postupno rasla od 50% u 1995, preko 66% u 2001, 90% u 2007. do 95% u 2013.

Zašto je temperaturni raspon u novom izviješću toliko velik? Zato što će on ovisiti o tome što ćemo poduzeti – koje ćemo izvore energije odabrati, koju ćemo hranu proizvoditi i jesti, u kakvim ćemo kućamaživjeti, kakve ćemo automobile voziti te koliko će nas živjeti na Zemlji.

Znanstvenici su na temelju različitih scenarija i njihovih ishoda definirali četiri moguća modela od najblažeg, u kojem bi Zemlja ostala gotovo ista kakva je danas, do najekstremnijeg u kojem će mora poplaviti velike dijelove kopna, primjerice Bangladeš i Floridu, a golemi dijelovi kopna postati previše sušni za život. U najgorem scenariju razine mora bi se do kraja stoljeća mogle povisiti za 82 cm i više.

Časopis New Scientist prošli je tjedan predstavio četiri moguća ishoda iz kojih je jasno vidljivo koliko bi na budućnost mogle utjecati pravovremene, ambiciozne političke odluke. Klimatolozi upozoravaju da na njih ne bi smjelo utjecati blago usporavanje globalnog zagrijavanja koje je zabilježeno u posljednjih 15-ak godina jer se trend zatopljenja nedvojbeno i dalje nastavlja.

1) Sigurnost uz pomoć geoinžinjeringa

Broj stanovnika je oko 9 milijardi
Globalna potrošnja energije je oko 8x10^20 džula
Koncentracija CO2 je 400 dijelova na milijun i pada

Djelovali smo rano na početku 21. stoljeća, ulagali smo puno u obnovljive izvore energije i, što je ključno, u geoinžinjering

Nije bilo lako, no zahvaljujući velikim ulaganjima u istraživanja i razvoj izgradili smo sustave koji upijaju CO2 iz atmosfere i pohranjuju ga pod zemlju. Istovremeno smo uložili u obnovljive energije i odustali od fosilnih goriva. Zahvaljujući tome godišnje emisije stakleničkih plinova su pale, a potom i koncentracije CO2 u atmosferi.

Ključnu ulogu u ovom scenariju odigrao je blagi oblik geoinžinjeringa - kombinacija izgradnje centrala na bioenergiju i sustava za pohranu CO2. Uzgajali smo drveće i biljke za gorivo i proizvodnju struje. One su tijekom rasta upijale CO2 iz atmosfere. CO2 nastao njihovim izgaranjem skladištili smo u podzemna spremišta u kojima može ostati stoljećima.

Globalne temperature ostale su postojane nakon 2050. Zaustavili smo nestajanje arktičkog leda i usporili rast kiselosti oceana. Razine mora ipak nastavljaju rasti zbog povećanja topline nastala ranijim emisijama.

2) Malo zakašnjenje

Broj stanovnika je 8,5 milijardi
Globalna potrošnja energije je oko 1x10^21 džula
Koncentracija CO2 je stabilno na 550 dijelova na milijun

Odgodili smo prelazak na obnovljive energije kao i primjenu klimatskih sporazuma

Ukupno gledano društvo je efikasnije nego 2013. godine, koristi manje energije i materijala, a proizvodi više. Također smo dobri u recikliranju. Sve to omogućuje nam bolje upravljanje prirodnim resursima. Početkom stoljeća plin je postao prijelazno gorivo. Sada većina energije dolazi iz obnovljivih izvora i nuklearki, a i zelene tehnologije se brzo šire. Jedemo mnogo manje mesa nego 2013. kako bismo smanjili emisije koje uzrokuje uzgoj stoke. Time su smanjene površine pašnjaka pa je i poljoprivreda efikasnija. Rastu površine pod šumama, a s njima i količine CO2 koje upija drveće.

Živimo u kompaktnim gradovima s odličnim javnim prijevozom koji također smanjuje emisije. Iako su temperature i razine mora porasle, spriječili smo ekstremnije posljedice klimatskih promjena.

3) Premalo, prekasno

Broj stanovnika je 9,5 milijardi
Globalno trošimo oko 8x10^20 džula
Koncentracije CO2 su 650 dijelova na milijun i rastu

Smanjili smo emisije stakleničkih plinova, međutim, tek krajem stoljeća

Prvu polovicu stoljeća proveli smo uglavnom razvijajući ekonomiju kao i do sada – pretežno na temelju fosilnih goriva. Nismo napravili nikakve značajne promjene u stilu života, konzumerskim navikama, putovanju ili broju djece. Sredinom stoljeća posljedice klimatskih promjena postale su previše ozbiljne da bismo ih nastavili ignorirati. Vlasti su stoga polako počele uvoditi neke ambicioznije zakone kako bi regulirale emisije.

Polako napredujemo prema zelenim izvorima energije. Potrošnja nafte počela je padati prije nekoliko desetljeća, međutim, iz fosilnih goriva još uvijek dobivamo oko 75% energije, što nije mnogo manje nego 2011. kada smo dobivali 82%.

Zbog slabog angažmana temperature i razine mora i dalje rastu, a prema modelima nastavit će još nekoliko narednih desetljeća.

4) Ovisnost o ugljiku

Broj stanovnika je 12,5 milijardi
Globalna potrošnja energije je 1,75x10^21 džula
Koncentracije CO2 su 950 udjela na milijun i rastu

Svjetsko gospodarstvo cvjeta no pokreću ga ugljen i nafta. Broj stanovnika nastavio je ubrzano rasti, a s njime i emisije stakleničkih plinova

Dobrodošli u globalizirano, tehnološki napredno, konzumerističko društvo u kojem smo još uvijek vezani za fosilna goriva. Emisije stakleničkih plinova su probile plafon, a cijenu su platili okoliš i ljudi svojim zdravljem. Bioraznolikost je ozbiljno narušena što ugrožava normalno funkcioniranje ekoloških sustava pa i prirodne procese kao što su oprašivanje biljaka i recikliranje voda u rijekama i kišama.

Veći dio energije još uvijek dobivamo iz fosilnih goriva, uključujući nekonvencionalne kao što su metanov klatrat, katranski pijesak i naslage plina u sedimentima. Još uvijek se koristi i ugljen. Nismo previše ulagali u alternativne izvore energije. Globalno i dalje jedemo više mesa i mliječnih proizvoda nego 2013.

Posljedica je da emisije i temperature i dalje ubrzano rastu. Suše i poplave su sve učestalije i odnose sve više života. Kiselost oceana je strašna i raste. Na Arktiku tijekom ljeta već nekoliko desetljeća nema leda.

IZVOR Tportal


  IZVOR ČLANKA:   Tportal.hr

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.