Zašto neki ljudi neće ostati kod kuće, uprkos brojnim zabranama ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zanimljivosti  •   OBJAVA: 25.03.2020, 19:58h   •    

Psihologija 'infodemije'

Zašto neki ljudi neće ostati kod kuće, uprkos brojnim zabranama


  Ilustracija/Arhiva/ŠibenikIN Zašto neki ljudi neće ostati kod kuće, uprkos brojnim zabranama
PIŠE Šibenik IN
OBJAVA 25.03.2020, 19:58h

Unatoč ponovljenim molbama zdravstvenih i državnih vlasti da se ostane kod kuće kako bi se usporilo širenje bolesti Covid-19, mnogi ljudi to jednostavno - ne žele.

 

 

Nastojeći objasniti ignoriranje upozorenja na opasnost od novog koronavirusa i to "tjeranje po starom", psiholozi s kojima je razgovarao CNN nalaze niz objašnjenja koja se većinom svode na ljudsku prirodu.

Gordon Asmundson, profesor psihologije na Sveučilištu Regina u Saskatchewanu, proučavajući tu društvenu pojavu podijelio je ljude u tri grupe na osnovu odgovora na pandemiju: "prekomjerno poslušni", "nedovoljno poslušni" i "oni između".

 

"Prekomjerno poslušni" su panični kupci koji su odjednom nagomilali zalihe namirnica za više mjeseci. Oni se boje, te im zaliha, čak i samo gomila toalet papira, ublažava strah.

"Oni između" rade bez panike ono što se od njih traži i ne ponašaju se lakomisleno, što je tijekom pandemije blagotvorna "zlatna sredina".

"Nedovoljno poslušni" su oni koji se ne pridržavaju uputstava zdravstvenih vlasti, smatrajući sebe neranjivim, ne drže se na propisanoj udaljenost od drugih jer vjeruju da se neće razboljeti, mada im se govori da udaljensot može spriječiti širenje zaraze.

Ti "nedovoljno poslušni" zato mogu biti krivi ako se virus nastavi širiti još mjesecima. Poput paničnih kupaca koji gomilaju toalet papir, i "nedovoljno poslušni" se u stvari osjećaju nemoćnim, ali oni time što ne paničare, već "prkose", stvaraju sebi osjećaj da je rizik od virusa manji nego što jest, rekla je direktorica Kliničkih istraživanja Američkog psihološkog udruženja Vaile Wright,.

"Jedna od teškoća sa neizvjesnošću uopće je to što nas ona podsjeća na stvari koje su van naše kontrole", rekla je ona.

"Mislim da oni koji prkose time pokušavaju povratiti kontrolu", dodala je. Nekima se čini da je Covid-19 udaljen problem koji imaju stanovnici dalekih prenaseljenih gradova i drugih zemalja, te to, "mada tužno, je tamo njihova briga".

 

Ljudi u zajednicama gdje infekcija nije rasprostranjena ili gdje vlasti nisu uvele ograničenje kretanja, manje su voljni distancirati se od drugih, rekao je Steven Taylor, klinički psiholog i autor knjige "Psihologija pandemije" - povijesnog pogleda na ljude u takvoj krizi.

Uz to, koronavirus, rekao je on za CNN, stvara "info-demiju": u medijima, na društvenim mrežama i u razgovorima s drugima toliko je priče o virusu, da ljudi "jednostavno otupe" na tu temu. Preopterećenje informacijama doprinosi i nastanku zbunjujućih poruka.

"Recimo: više puta je rečeno da je rizik od zaraze niži među mlađim ljudima, te oni postaju skloni tome da se ne boje virusa. To nije samo generacijski problem jer zapadni svijet, a posebno SAD, već dugo cijene individualne slobode, ponekad čak i više nego dobrobit zajednice, a tijekom pandemije takav stav može biti poguban za najugroženije, rekao je Taylor.

Zato zdravstveni radnici, poznate osobe i drugi pozivaju građane da ostanu kod kuće ne samo radi sebe, već i radi svih drugih ljudi.

 

"Zajednički, društveni napor je jedini način upravljanja" pandemijom, rekao je Taylor, "svako mora uzeti u obzir više, ne samo samog sebe".

Sva tri psihologa se slažu da ljudi žude za društvenim vezama i da ih boli ako im se to uskrati na duže vrijeme. To može biti posebno teško starijima koji su već izloženi većem riziku od smrtnosti, depresije i usamljenosti, a manje spremni da za komunikaciju koriste digitalna sredstva.

"Mi smo društvena bića", rekao je Asmundson, "imamo i niz sloboda, te je u to teško unijeti promjene koje se od nas traže".

Asmundson posebno proučava mogu li se ipak ljudi uvjeriti da ne izlaze van. On smatra da poruke kojima to službenici zahtjevaju treba preoblikovati oslanjajući se na psihološke faktore koji utječu na odaziv pojedinaca, bilo da su to oni koji pretjeruju ili oni koji se ne obaziru na zahtjeve. Psiholozi kažu da je prenošenje takvih poruka teško.

 

Neki smatraju da ljude treba uplašiti da bi ostali kod kuće. Drugi, međutim, tvrde da upotreba straha može uzvratiti udarac, jer uplašeni ljudi ne donose odluke zasnovane na logici - otuda i panično kupovanje velikih količina namirnica. Asmundson je rekao da je teško postići jednak odaziv i "prekomjerno poslušnih" i "nedovoljno poslušnih".

Ali u jednom se on i ostali stručnjaci slažu: ostajanje kod kuće je najbolje sredstvo protiv pandemije, zaključio je CNN.


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.