Korištenje društvenih mreža povezano je s depresijom, tjeskobom, nezadovoljstvom tijelom i povećanim fokusom na izgled. Ti su učinci prilično široki, no posebno su teški za mlade žene (koje su najveći korisnici društvenih mreža). Uz to, mnoge studije koje pokazuju povezanost između veće upotrebe društvenih mreža i smanjenog mentalnog zdravlja su u korelaciji.o

Drugim riječima, samo zato što je korištenje društvenih medija u korelaciji s negativnim ishodima ne znači da je uzrokovalo te ishode. Moguće je da stanja poput depresije, tjeskobe i loše slike tijela utječu na veće korištenje društvenih mreža umjesto obrnuto.

Ako se osjećate depresivno, možete se pokušati povezati s ljudima na društvenim mrežama kako biste ublažili osjećaj tuge. Ako niste zadovolji svojim izgledom, moguće je da ćete objavljivati svoje atraktivne fotografije kako biste dobili pozitivne komentare od drugih kako lijepo izgledate.

Ako doista želimo razumjeti uzročnike korištenja društvenih mreža, trebamo pažljivo pogledati rezultate provedenih eksperimenata u kojima su sudionici nasumično raspoređeni prema svojim životnim uvjetima. Nedavno istraživanje objavljeno u Research Gateu bavilo se objavljivanjem selfija.

Razgovori s mladim djevojkama otkrivaju da je upravljanje dojmom jedan od glavnih razloga zašto koriste društvene mreže. Da budemo precizniji, mlade djevojke nisu jedine koje na taj način koriste društvene medije, ali one postavljaju više svojih slika nego druge demografske skupine. Jedno nedavno istraživanje žena u dobi između 16 i 25 godina u Velikoj Britaniji pokazalo je da su mnoge od njih provele i po nekoliko sati tjedno slikajući se, uređujući i objavljujući svoje selfije.

Istraživanje je promatralo skupinu od 113 kanadskih žena u dobi od 16 do 29 godina. Znanstvenici su im dali iPad i odveli ih u privatni prostor. Sudionice su ispunile nekoliko upitnika u vezi njihovog raspoloženja i o tome kako one doživljavaju same sebe.

Svaka je žena nasumično raspoređena u jedan od tri različita stanja. U stanju 'Netaknutog selfija', istraživači su zamolili žene da uzmu jednu fotografiju svog lica i stave je na svoj Facebook ili Instagram profil. U 'Uređenom selfiju', ženama je bilo dopušteno uzeti fotografija koliko god su htjele, a mogle su koristiti i aplikacije za uređivanje fotografija. U 'Kontroliranom stanju', žene su čitale članke na iPad-u o putovanjima i nisu se slikale niti se prijavljivale na račune društvenih mreža.

Rezultati su pokazali da nije važno je li ženama bilo dopušteno urediti sliku ili ne. Obje skupine žena koje su objavile selfije pokazale su povećanje anksioznosti i smanjenje samopouzdanja u odnosu na kontroliran dio eksperimenta. Također, osjećale su se manje atraktivno nakon što su objavile svoju sliku. Iako neke varijable (kao što je depresija) nisu bile pogođene objavljivanjem selfija, nijedna izmjerena varijabla nije pokazala bilo kakav dokaz pozitivnog psihološkog učinka nakon objavljivanja selfija.

Prvo, bitno je da mlade žene (ili bilo tko) nikada ne budu posramljene zbog ponašanja na društvenim mrežama. Nije pošteno tražiti od žena da žive u svijetu u kojem je njihov izgled pod stalnim nadzorom, a očekivati da ne reagiraju na takav pritisak. Iako, neke žene koje prolaze kroz proces poziranja, uređivanja i postavljanja, se mogu osjećati više samopouzdano i osnaženo.

No vrijedno je uzeti u obzir činjenicu da mnoge od aktivnosti kojima se bavimo u ovom trenutku mogu izgledati zabavno, ali također mogu imati i negativan utjecaj na naše mentalno zdravlje. Osobito za mlade žene koje mogu biti ranjive, što može utjecati na njihovu prehranu, povećati anksioznost ili dovesti do depresije. Ovi rezultati sugeriraju da bi bilo dobro da ograničiti slikanje i objavljivanje selfija, prenosi 24Sata.