Znate li da su solane nekoć bile izvor bogatstva Šibenika? - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 14.08.2015, 10:58h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Znate li da su solane nekoć bile izvor bogatstva Šibenika?


  Foto iz zraka/Facebook Znate li da su solane nekoć bile izvor bogatstva Šibenika?
PIŠE Šibenik IN
OBJAVA 14.08.2015, 10:47h

Šibenski konzervator Ivo Glavaš u novoj kolumni za ŠibenikIN piše o solanama koje su nekoć bile izvor bogatstva Šibenika i koje su spasile Šibenčane od gladi.

 

 

Kako je srednjovjekovni Šibenik mogao doživjeti onakvu ekspanziju od početka 15. stoljeća kad je potpao pod vlast Venecije? U to vrijeme pa sve do kuge 1649. godine, Šibenik je bio najmnogoljudniji grad Dalmacije i u doba kad je centralna mletačka vlast (generalni providur) za Dalmaciju i Albaniju od 1597. godine bila u Zadru.

Šibenik je zahvaljujući povoljnom ugovoru o predaji grada Veneciji 1412. godine gotovo nesmetano mogao trgovati solju, tom srednjovjekovnom naftom. Nije Venecija odmah u Dalmaciji ugasila sve solane, radile su splitske, trogirske i paška. Međutim, splitske i trogirske solane su imale kapacitete kojima su jedva mogle podmirivati lokalne potrebe, a paška solana je tri četvrtine proizvodnje soli morala izvoziti u Veneciju.

Solane u Zablaću i Morinjskom zaljevu na karti Šibenika iz doba Ciparskog rata 1571. godine

Iako je Venecija uvela goleme carine na trgovinu solju sa zaleđem Dalmacije, Šibenčani su s obzirom na velike količine soli, kojom su trgovali s turskim podanicima, izvlačili korist. U teškim vremenima turskog pritiska na grad, trgovina solju je spasila Šibenčane od gladi. U Šibeniku je, na temelju ugovora s Osmanlijama, od godine 1525. bio čak smješten posebni turski službenik (emin) za trgovinu solju. On je stanovao u Mandalini negdje kod lazareta sv. Magdalene, a u blizini su bila smještena skladišta i posebna

Šibenske solane postojale su u Murteru, Zablaću i u Morinjskom zaljevu. Murterske solane prestale su s radom 30-ih godina 15. stoljeća, a solane u Morinjskom zaljevu 1566. godine. U Zablaću je ukupno bilo pet povijesnih solana: Velika i Mala solina, Biskupska solana, solana benediktinki samostana sv. Spasa (Koludrička solana) i solana Petra de Ponte.

Biskupska solana pretvorena je u marinu auto-kampa Solaris, a Solana Petra de Ponte je uvala neposredno jugoistočno od Zablaća. Koludrička solana je najzapadnija i treća po veličini. Dijelom je zatrpana, a služi i kao divlji deponij. Samo su Velika i Mala solina u cijelosti sačuvane, a na avionskoj snimci vide se ostaci bazena na sol. Put koji kruži oko solana zapravo je nekadašnja cesta kojom se transportirala sol. Solane su bile u vlasništvu šibenske komune, crkvenih ustanova, plemića, bratovština i rijetkih pučana. Na solanama su podizani zaštitni zidovi za solne bazene, građeni od kamena i ispunjeni zemljom, odnosno blatom da se spriječi prodiranje vode.

Solane na avionskoj snimci Zablaća

Sama 'slanara' je bila četvrtasta, ispunjena blatom, zemljom ili travom. U solanama je bio izgrađen i veliki prokop (u povijesnim izvorima naziva se Canale magnum). Zidovi su se morali svake godine popravljati, a radnici u solanama su morali redovito popravljati nasipe kako ne bi propuštali more, uređivati dno solana i graditi prokope. Za proizvodnju soli se upotrebljavalo i posebno oruđe.

Solane su teško stradale za vrijeme Kandijskog rata (1645. – 1669.) nakon čega je bilo nekoliko pokušaja da im se obnovi rad, ali bez uspjeha. Mletački generalni providur odobrio je 1758. godine da se u zablačkim solanama uzgaja riba, no i taj je pokušaj početkom 19. stoljeća definitivno propao.

Dok ovo pišem pada mi na pamet koliko je zapravo malo poznata topografija Šibenika pod mletačkom vlašću i koliko imamo prostora za konzervatorska i arheološka istraživanja.

Iskopavanja na tvrđavi Barone pokazala su da nam u rekonstrukciji šibenske povijesti novog vijeka nisu dovoljne samo kabinetske spekulacije na koje smo se do sada oslanjali. To bi nam trebalo pomoći da u budućim vremenima sačuvamo integritet kulturno-povijesnog prostora zablačkih solana i da ih uklopimo u turističke projekte i promociju grada Šibenika.


  KLJUČNE RIJEČI:  ivo glavaš / zaboravljeni šibenik / šibenik /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.