Svaki turist lako može doznati sve o kninskoj tvrđavi, ali tko je njezin graditelj doznali smo tek nedavno - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 25.03.2017, 08:55h   •    

Zaboravljeni (ne samo) Šibenik

Svaki turist lako može doznati sve o kninskoj tvrđavi, ali tko je njezin graditelj doznali smo tek nedavno


  ŠibenikIN Svaki turist lako može doznati sve o kninskoj tvrđavi, ali tko je njezin graditelj doznali smo tek nedavno
PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 25.03.2017, 08:55h

U svojoj današnjoj kolumni, konzervator Ivo Glavaš bavi se kninskom tvrđavom i njezinim graditeljem. Svakako pročitajte.

 

Nakon povlačenja Osmanlija iz Dalmacije krajem 17. stoljeća, kninska tvrđava najvažnije je mjesto na vojnoj granici. Pozicija Knina je vojnički i strategijski važna i početkom austrijske vladavine Dalmacijom. Knin i kninska tvrđava urezali su nam se u pamćenje i u novijoj povijesti, ali se postavlja pitanje znamo li sve o njoj? Znamo li tko je projektirao i gradio kninsku tvrđavu kakvom je vidimo sada?

Vjerovali ili ne, taj podatak je bio nepoznat sve do 2013. godine. Kninska tvrđava je u literaturi prilično detaljno opisana, a svaki turist može dobiti točan uvid u prostor tvrđave već na temelju velike karte koja se nalazi na samoj tvrđavi. Međutim, ime pravog projektanta i graditelja obnovljene tvrđave pod mletačkom vlašću svugdje je krivo napisano. Nakon marljivog rada u venecijanskim arhivima, najbolji poznavatelj novovjekovnih tvrđava u Hrvatskoj moj kolega doktor znanosti Andrej Žmegač 2013. godine objavio je rad u kojem otkriva da je projektant i graditelj kninske tvrđave stanoviti mletački vojni inženjer Antun Jančić.

Tko je Antun Jančić koji tako iznenada izlazi pred našu znanstvenu i stručnu javnost?

Po svemu sudeći Hrvat koji je od kraja 17. do prve polovine 18. stoljeća stalno u mletačkoj službi kao vojni inženjer. Radi posvuda po mletačkim posjedima u Italiji, a svoja glavna djela, svoje tvrđave gradi na prostoru Grčke pod vladavinom Venecije. Njegovo remek-djelo je čudesna tvrđava na iznimno strmom brdu Palamidi iznad grčkog grada Nauplija na istoku Peloponeza. Palamidi čini okosnicu vrlo jakog grčkog prijedloga za upis njihovih najvažnijih tvrđava iz venecijanskog perioda na UNESCO-vu listu o čemu ću pisati u nekoj od sljedećih kolumni.

Ulaz u kninsku tvrđavu kroz bastion Pisani

Antun Jančić 1709. godine dolazi u Knin kako bi poboljšao tvrđavu koju je Venecija proglasila jednom od sedam najvažnijih u državi. Tako je za Mlečane po važnosti Knin bio uz bok s Palmanovom, Veronom i Brescijom u Italiji, Zadrom u Dalmaciji te Krfom i Nauplijem u Grčkoj. Jančićev projekt i izvedba daju današnji izgled kninskoj tvrđavi koju upoznajemo počevši od njegovog rješenja glavnih ulaznih vrata po sredini bastiona Pisani.

Što se dalje dogodilo s Jančićem? Nalazimo ga da gradi tvrđave posvuda po onome što je ostalo od mletačkog posjeda u Grčkoj. 1715. godine vodi obranu grčkog grada Modona gdje pada u osmansko zarobljeništvo koje traje dugih i teških pet godina. Osmanlije ga 1720. godine puštaju iz zarobljeništva, a on se odmah baca na projekte za utvrđivanje posljednjeg mletačkog uporišta u Grčkoj – Krfa, koji je od 2007. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a. Jančić završava bogatu i burnu karijeru kao jedan od najviših mletačkih vojnih dužnosnika.

Na kraju se postavlja pitanje kako do jučer nismo znali ništa o tako značajnom Hrvatu u mletačkoj službi? Kako je moguće da se prvi spomen Antuna Jančića u talijanskoj literaturi dogodio sada davne 1933. godine kada glasoviti talijanski povjesničar i istraživač Istoka Giuseppe Gerola za Jančića kaže da je: ˝jedan od najtalentiranijih vojnih inženjera u službi Venecije u svoje doba˝?

Odgovor na postavljena pitanja je brutalno jednostavan: u Hrvatskoj se danas nas koji se bavimo temama iz novovjekovne prošlosti Dalmacije može nabrojati na prste desne ruke, a još manje je onih koji imaju vremena i sredstava dulje vrijeme boraviti u venecijanskim arhivima gdje se skriva još mnogo nepoznatih podataka o ovome prostoru u prošlosti. Veliki europski narodi stoljećima se sustavno bave svojom prošlošću i prošlošću ostatka svijeta. Takva znanstvena istraživanja financijski prate njihove vlade, a vrlo često se u velikim europskim kulturnim središtima, kao što je Rim, osnivaju ispostave različitih europskih znanstvenih institucija. Tako na primjer Poljaci imaju ured Poljske akademije znanosti u Rimu. Mi smo u tome pogledu po običaju na začelju kolone civiliziranog svijeta.  

Tvrđava Palamidi na istoimenom brdu iznad grčkog Nauplija

 

 


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.