Rušimo mit: Šibenski pučki kapetani nisu bili ni borci protiv Venecije ni 'narodni junaci' - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 16.03.2019, 08:41h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Rušimo mit: Šibenski pučki kapetani nisu bili ni borci protiv Venecije ni 'narodni junaci'


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 16.03.2019, 08:41h

Stvoren je mit kako su četiri pučka kapetana, pogubljena 7. svibnja 1412. godine u kuli Kneževe palače, jedini i nepomirljivi branitelji Šibenika od Venecije. Povijesna istina je posve drugačija, piše konzervator Ivo Glavaš u novoj kolumni.

Pod vladavinom Venecije, pučani su imali puno više utjecaja na gradsku politiku nego kad je Šibenik bio samostalan.

Dragovoljnoj predaji Šibenčana Veneciji 30. listopada 1412. godine, prethodila je epizoda u kojoj su pučani protjerali plemiće iz Šibenika i uspostavili svoju vlast na čelu s pučkim kapetanima. Sve se završilo tako da je češki plemić Petar iz grada Mišlina, vojni izaslanik hrvatsko-ugarskog kralja, uhitio pučke kapetane i četvoricu od njih pogubio u kuli Kneževe palače. Nakon toga je protjerane plemiće vratio u grad i na sve njihove političke funkcije.

I tu počinje zaplet. Pučki kapetani po medijima su proglašeni 'glavnim protivnicima Venecije', po njima je nazvan i jedan trg u Šibeniku. Ni krivi ni dužni u suvremeno doba postali su 'narodni junaci'. Činjenice stoje ipak malo drugačije. Niti je sukob pučana i plemića u Šibeniku jedini takav u Dalmaciji, niti je po nečemu poseban. Niti su pučki kapetani borci za 'narodne pravice'. A ponajmanje su borci protiv Venecije. Zašto bi ih inače pogubio vojni izaslanik hrvatsko-ugarskog kralja koji je u Šibenik poslan da se bori protiv iste te Venecije? Osim toga, jedan od zahtjeva Šibenčana, kojeg je mletački dužd potvrdio prilikom predaje grada, je zahtjev da se na blagdan Svetog Mihovila jedan pučanin primi u plemićko Veliko vijeće. To od Venecije sigurno nisu tražili plemići. Naposlijetku, jedini koje je nova mletačka vlast protjerala iz grada bili su plemići Dragojevići. Svim pučanima koji su pobunom postali članovi plemićkog Velikog vijeća, Venecija je dopustila obavljanje javnih funkcija. Pučanima u dalmatinskim gradovima pod vlašću Venecije nisu više vladali plemići nego središnja venecijanska vlast. Na taj način Venecija je smirila sve klasne i političke tenzije između pučana i plemića u Šibeniku.

Pobuna pučkih kapetana zapravo je tipičan i karakterističan pokušaj pučana da povrate svoje političke pozicije, koje su im od kraja 13. stoljeća plemići u dalmatinskim gradovima pomalo otimali. Plemići stvaraju isključivo plemićka vijeća koja vladaju gradovima i biraju kneževe. Plemići u pojedinim gradovima pokušavaju čak ukidati i pučke bratovštine. Isti se procesi odvijaju i s druge strane Jadrana u talijanskim gradovima. Plemićka vijeća se zatvaraju za sve, pa čak i za neke plemiće, što je okidač za pobune. Nakon što je u Veneciji zatvoren popis članova plemićkog Velikog vijeća 1297. godine, učestale su pobune na čelu kojih su bogati pučani i poneki plemići. 

Pučke pobune protiv plemića u Dalmaciji jače su u nemirnim vremenima sukoba Venecije i Hrvatsko-ugarskog Kraljevstva. Nema to nikakve veze s borbom protiv Venecije, već svi koriste 'vojnu i političku gužvu' pokušavajući poboljšati svoj status. Pored toga, povijest je zabilježila da pobune pučana u Splitu i Trogiru potiču i koriste lokalni biskupi i pojedini plemići za međusobne obračune. Tako ni šibenski pučki kapetani nisu 'glavni protivnici Mlečana', nego vodeći ljudi svoje klase koji koriste mletačku opsadu Šibenika da uspostave vlast u gradu. Nije im to bilo prvi put. Pučani su plemiće prvi put protjerali iz Šibenika i 1358. godine, najvjerojatnije na poticaj jednog trogirskog plemića koji je pobjegao u Šibenik. Tamo su godinu dana ranije pučani, na nagovor pojedinih plemićkih obitelji, poubijali ili protjerali većinu plemića i uspostavili svoju vlast.

Povijest ipak nije tako jednostavna kako nam se prečesto prikazuje po različitim medijima. Epizoda sa šibenskim pučkim kapetanima najbolji je primjer kako nedovoljno poznavanje činjenica vodi pogrešnim zaključcima. Pojavili su se i tekstovi da su ostaci skeleta pronađeni kraj crkve sv. Dominika ni manje ni više nego ostaci tijela pogubljenih pučkih kapetana. Iako je povijesno poznato da su pogubljeni pučki kapetani pokopani u zajedničku grobnicu na groblju sv. Dominika, točna lokacija njihove grobnice nije poznata.

Na kraju ostaje samo odgovor na pitanje, jesu li možda pučki kapetani ipak bili borci za 'narodne pravice'? Ne bih rekao. Pučani su imali sva građanska prava, a neki od njih su bili bogatiji i od plemića. Svakako su bili bogatiji i utjecajniji od kućnih robova, koji u dalmatinskim gradovima nisu imali nikakvo pravo građanstva. Za njihova prava, prava robova, nije se borio nitko.

 


  KLJUČNE RIJEČI:   Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.