Rimske ceste – neiskorištena baština - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 24.09.2016, 09:38h   •    

Zaboravljeni Šibenik

Rimske ceste – neiskorištena baština


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 24.09.2016, 09:38h

Prve prometnice na našoj obali Jadrana sagradili su Rimljani. Pretpostavljam da je to uglavnom poznata činjenica. Ono što je daleko manje poznato je gdje se te prometnice nalaze, u kakvom su stanju danas, kako ih prepoznati na terenu i kako ih eventualno uklopiti u turističku ponudu.

 

Prvi pokušaj turističke valorizacije rimskih cesta dogodio se prije tri godine kad je Institut za turizam pokrenuo hvale vrijedan projekt pod naslovom 'Interpretacija rimskih cesta dalmatinskog zaleđa'. Sve bi bilo u redu da se među rimskim cestama splitskog, solinskog i trogirskog zaleđa nisu našle i neke koje su izgrađene u doba austrijske uprave u tadašnjoj Dalmaciji. Nesnalaženje autora studije Instituta za turizam pokazuje kako nije jednostavno prepoznati  rimsku cestu i njene ostatke u pejzažu za što su potrebna određena specijalistička znanja koja nije moguće pronaći na Wikipediji pogotovo onoj hrvatskoj koja obiluje netočnim i neznanstvenim tekstovima.

Tipična rimska cesta ni po čemu se nije razlikovala od suvremenih prometnica: imala je rubnjake, kanale za odvodnju, prijevoje, serpentine, nadvožnjake, tunele i mostove. Završni sloj nije naravno bio asfaltni nego, kao kod današnjih makadamskih cesta, od nabijenog sitnijeg kamenja, a u blizini gradova i u samim gradovima ceste su završno bile popločane. Za razliku od većine suvremenih prometnica, rimske ceste građene su u pravilu posve ravno, odnosno toliko ravno koliko je to konfiguracija terena dopuštala.

Kolumnist na najširoj rimskoj cesti u Hrvatskoj blizu Ervenika

Rimske ceste građene su i preko velikih alpskih prijevoja kao što su Brenner i Veliki sveti Bernard. Međutim, ostatke nekada guste mreže rimskih cesta u Dalmaciji na terenu nije baš tako jednostavno prepoznati. Potrebno je određeno arheološko iskustvo kako bi se one razlikovale od primjerice francuskih ili austrijskih.

Sjećam se zgode kad me kolega, koji je iskusni arheolog, informirao o postojanju rimske ceste između Kljaka na samom istočnom rubu Petrovog polja i Muća. Ispostavilo se da se radi o ostacima austrijske prometnice koju je iz upotrebe istisnula novija austrijska cesta, danas cesta D-56 Drniš – Split. Malo iza toga pronašli smo iznad presušenog korita rječice Vrbe ostatke tražene rimske ceste, koja je dio najznačajnije rimske magistralne prometnice na istočno-jadranskom prostoru od Akvileje do Dirahija što je u suštini suvremeni jadransko-jonski prometni koridor.

Javno je gotovo nepoznato da se najsačuvanije dionice rimskih cesta u Hrvatskoj nalaze se upravo u našoj županiji gdje možete kilometrima šetati ili voziti bicikl izvornim rimskim cestama. U našoj županiji su ostaci i najšire rimske ceste u Hrvatskoj ukupne širine osam metara (27 rimskih stopa) koja ide od Ervenika na Zrmanji do rimskog legijskog logora Burnum u Ivoševcima. Tom cestom svake godine voze se off-road moto utrke, a motociklisti nisu ni svjesni da jednim dijelom voze po autentičnoj rimskoj prometnici. Cesta je toliko dobro sačuvana da sam se bez problema po njoj provozao automobilom.

Mjerenje ostataka rimske ceste iznad Ervenika

Stanovništvo s područja Promine još uvijek prometuje od Bobodola do Vrbnika iznad Knina izvornom rimskom cestom u duljini od šest kilometara. Tom cestom mletačka vojska dovlačila je topove 1688. godine tijekom završne opsade Knina koji je do tada bio u rukama Osmanlija.

Tko je u rimsko doba gradio ceste i čemu su Rimljanima služile? Gradnja cesta bila je obveza rimskih vojnika, a one su služile prvenstveno rimskom prodoru na teritorije naroda koje su planirali pokoriti. U splitskom Arheološkom muzeju postoje sačuvane četiri jedinstvene natpisne ploče koje su bile uzidane u zvonik splitske katedrale sv. Duje, a nekada su stajale na istočnim ulaznim vratima najstarijih bedema Salone. Na pločama su natpisi koji govore o gradnji pet cesta iz Salone, kao centra provincije Dalmacije, u pravcu unutrašnjosti prema današnjoj Bosni i Hercegovini u doba cara Tiberija od 16. do 20. godine poslije Krista. Te ceste bile su duge stotine kilometara i išle su preko nezamislivo teškog terena bosanskih planina. Danas bi nam za takav građevinski poduhvat sa suvremenom mehanizacijom vjerojatno trebalo najmanje stoljeće.   


  KLJUČNE RIJEČI:  Zaboravljeni Šibenik / Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.