Pirovac: Nekadašnje sklonište kmetova grofova Draganića - ŠibenikIN - News portalŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 30.07.2016, 17:24h   •    

Priča o Zloselu

Pirovac: Nekadašnje sklonište kmetova grofova Draganića


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 30.07.2016, 17:24h

Ivo Glavaš u novoj kolumni piše o Pirovcu. Plemić Petar Draganić imao je posjede u zaleđu Pirovca, a početkom 16. stoljeća gradio je zid iza kojeg su se sklanjali njegovi kmetovi. Kako je došlo do širenja Pirovca i ostale povijesne zanimljivosti pročitajte u kolumni šibenskog konzervatora.

 

Neka naselja na dalmatinskoj obali nastala su iz nužde kad su u drugoj polovini 15. stoljeća Osmanlije došle ispred zidina Zadra, Šibenika i Splita. Najugroženiji su bili stanovnici šibenskog teritorija od kojih su neki bili kmetovi na imanjima šibenskih plemića koji su imali kuće u gradovima i bili relativno sigurni iza njihovih zidina. Plemići u drugoj polovini 15. stoljeća počinju u dubini teritorija, ali još više uz samu obalu graditi kule i kaštele koje su služili za smještaj i obranu svojih kmetova. Tako su nastala današnja Kaštela, utvrde splitskih i trogirskih plemića kojih je izvorno bilo čak 17.

Zašto su takve utvrde najčešće građene uz samu obalu? Razlog je bio jednostavan: Osmanlije su bili pješaci i konjanici, a tek sredinom 16. stoljeća postaju pomorska sila. Ukoliko bi Osmanlije opasno ugrozile kaštel, branitelji i njihove obitelji čamcima bi pobjegli na najbliži otok. Plemić Petar Draganić koji je imao posjede u zaleđu Pirovca, početkom 16. stoljeća gradi zid iza kojeg se sklanjaju njegovi kmetovi. Ispred zida je bio iskopan obrambeni jarak ispunjen morem, a navodno su na kraju zida postojale i kule.

Glavni ulaz kroz obrambeni bedem u stari Pirovac, preoblikovan 1808. god.

 Taj zid i kuće unutar zida postaju jezgra današnjeg Pirovca koji se povijesno zvao Zlosela. Pirovački bedem bio je prva utvrda na krajnjem sjeverozapadnom kopnenom dijelu šibenskog teritorija. Draganić je uredio naselje s pravilnim rasporedom ulica koji je i danas vidljiv. U centru naselja nalazi se kuća grofova Draganića i župna crkva Gospe Karmelske nazvana po istoimenoj bratovštini koja je u crkvi imala sjedište.

Crkvu tek treba arheološki istražiti kako bismo utvrdili postoji li ispod nje stariji objekt. Zasad je najstarija crkva u Pirovcu srednjovjekovna crkva sv. Jurja na groblju što se slaže s primjerom Kaštela gdje crkve izvorno nisu bile unutar obrambenih bedema naselja. Možete zamisliti kako je izgledao suživot plemića i njegove obitelji s njihovim podanicima stisnutim na malom prostoru. Povijest bilježi brojne međusobne sudske parnice. Nakon prestanka osmanske opasnosti, Pirovac se širi izvan postojećih zidina, obrambeni jarak se zatrpava, a dio bedema se ruši. Kolo sreće se okreće i nekadašnji podanici grofa Draganića bogate se trgovinom pa i sami postaju posjednicima zemlje, a Draganići se žale na navodnu zloću svojih nekadašnjih kmetova.

Kuća Draganić u centru starog Pirovca

Naša priobalna mjesta danas žive isključivo od turizma, poljoprivreda je samo rekreacija. Iako je obalni prostor Šibensko-kninske županije toliko devastiran da su neka mjesta gotovo u potpunosti izgubila vizuru, Pirovac je zadržao osnovni izgled prema zamisli grofa Petra Draganića. Uz Seget Donji, Pirovac je najbolji primjer planirane gradnje kakva je u Dalmaciji poznata još od kraja srednjeg vijeka.

Uglavnom su ta utvrđena mjesta bila pravilnog kvadratnog ili pravokutnog oblika dok je Pirovac, prilagođavajući se terenu ili možda nasipavajući i prilagođavajući teren, polukružan. Tadašnji plemići bili su istaknuti intelektualci onog vremena, fascinirani djelima antičkih pisaca pa su svoja zdanja, koliko su mogli, gradili u tome duhu. Promicali su moderne ideje Francuske revolucije u Dalmaciji, iako su te ideje išle izravno na štetu njihovog povlaštenog položaja kao posjednika zemlje nasuprot zavisnog stanovništva, težaka i kmetova. 

Katastarska karta Pirovca na kojoj se vidi pravilni raspored parcela iza bedema

Što se naposljetku dogodilo s Draganićima? Franjo Draganić je 1737. godine oženio posljednju nasljednicu glasovite šibenske plemićke obitelji Vrančića Margaritu nakon čega postaju ujedinjena obitelj Draganić-Vrančić čiji potomci žive i danas. Obitelj je osiromašila tako da je još u 19. stoljeću prodala vrijedni arhiv koji se sada nalazi u Budimpešti. Ono malo preostalih umjetnina nalazi se u ljetnikovcu Draganić-Vrančić u Prvić Šepurinama koji je zaštićeni spomenik kulture. Tamo je i poznati portret Fausta Vrančića. Ljetnikovac i prostor oko njega su u zapuštenom stanju i postaje pitanje nacionalne časti da se u obnovu i očuvanje posljednje ostavštine Draganića-Vrančića uključi lokalna zajednica i država.   


  KLJUČNE RIJEČI:  Ivo Glavaš /

 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.