Kolumna 'Zaboravljeni Šibenik'

Otkrivamo gdje su se nalazili najstariji objekti u Šibeniku

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   25.06.2022 u 09:59

  Dio romaničkog portala u Ulici Mali prolaz
Vjerovali ili ne, o najstarijim stambenim dijelovima Šibenika nije do sada napisan niti jedan rad. Tek par rečenica u nekoliko radova koji se većinom uopće nisu ni odnosili na Šibenik. Nije napisana čak ni kolumna. Prevladavale su velike teme, teme koje nas čine ponosnima na svoj grad – Juraj Dalmatinac, Nikola Firentinac i katedrala sv. Jakova pa onda šibenske tvrđave, posebno tvrđava sv. Nikole. Nije to zato što tema starih kuća u Šibeniku nije zanimljiva, nego zato što je naša znanstvena zajednica relativno mala pa se ne stigne pozabaviti ni daleko značajnijim temama.

Romanike u Šibeniku je malo, ali malo se i istraživalo

Premda se volimo hvaliti prvim spomenom Šibenika na Božić 1066. godine, mi o našem gradu iz tog doba ne znamo zapravo ništa. Najvažnija crkva u gradu, katedrala sv. Jakova u povijesnim dokumentima spominje se prvi put tek 1240. godine. Upravo je to vrijeme, od 12. do 13. stoljeća, za koje se u Dalmaciji vezuje točno određeni stil u arhitekturi i umjetnosti srednjeg vijeka koji se zove romanika. Po tragovima romanike na šibenskim crkvama, palačama i kućama možemo, među ostalim, zaključiti koliko je velik Šibenik bio recimo u 13. stoljeću. Za razliku od Splita i Trogira u Šibeniku je, prema sadašnjim spoznajama, romaničkih ostataka relativno malo. To je u skladu s činjenicom da u samom početku Šibenik nije bio ni približno toliko moćan kao Split ili Trogir, koji su baštinici propale antičke Salone.

Gdje su smješteni romanički ostaci u gradu? Većinom gotovo u ravnoj liniji od samostana sv. Frane do današnje Ulice Jurja Dalmatinca. Gornja granica je negdje oko današnje Zagrebačke ulice. Na opisanom prostoru smještena je glavnina plemićkih palača i kuća u povijesnoj jezgri Šibenika.

(Fotografija: Glavno pročelje palače Rossini)

Ako zanemarimo podatak da je prvi samostan sv. Frane iz 13. stoljeća bio sagrađen izvan tadašnjih gradskih zidina, onda je prvi romanički objekt kuća na križanju današnje Ulice Svetog Nikole Tavelića i Ulice 15. siječnja 1873. Na fasadi tog objekta koja gleda na današnju Ulicu 15. siječnja 1873., u visini prvog kata vidi se veliki zazidani romanički prozor. Idući dalje prema katedrali, u neposrednoj blizini današnje glavne gradske Ulice kralja Tomislava, ostatak je romaničkog portala porušene crkve sv. Julijana. Prvi romanički objekt nakon toga je palača Rossini blizu katedrale. Na njoj ima romanike u prizemlju i prvom katu, a doživjela je brojne preinake i u kasnijim umjetničkim razdobljima. Svako od njih (gotika, renesansa i barok) ostavilo je trag na toj veličanstvenoj šibenskoj palači. Nakon toga dolazimo do katedrale sv. Jakova, koja je imala svoju prethodnicu što se u povijesnim dokumentima spominje 1240. godine. Budući da u katedrali nisu obavljana arheološka istraživanja, ne možemo pouzdano znati kojem je stilu pripadala prethodna crkva sv. Jakova, ali postoji mogućnost da je bila romanička. Na kući preko puta katedrale nedavno su ispod visine današnjeg pločnika otkrivena romanička vrata. Kad je u drugoj polovini 19. stoljeća pločnik ispred katedrale podignut na današnju visinu, vrata su prestala biti vidljiva.

Navodna kuća Jurja Dalmatinca ili još jednom o mega-gluposti

Nakon toga dolazimo do niza romaničkih detalja, bolje rečeno dijelova vrata na kućama u Ulici Mali prolaz i Ulici Jurja Dalmatinca. Gornji dijelovi tih romaničkih vrata - koja predstavljaju povijesne ulaze u objekte - jako su nisko, gotovo u visini podnice ulice. Jedna od tih romaničkih vrata nalaze se tik uz ulazna vrata (renesansni portal) navodne kuće Jurja Dalmatinca. Sve bi se to laiku činilo točnim da ta vrata, računajući pravu povijesnu visinu ulice, nisu visjela u zraku. Lako je moguće da su na to mjesto prebačena s neke druge kuće, i to ne tako davno. Premještanje istaknutih dekorativnih elemenata prozora i vrata bio je vrlo čest slučaj od kasnog srednjeg vijeka. Jedino što se malo rjeđe premještalo su upravo rana romanička vrata i prozori. Tako je u Splitu i Trogiru, ali tako je i u Šibeniku. Odmah preko puta navodne kuće Jurja Dalmatinca je crkva sv. Grgura, po kojoj se u povijesti zvao taj kvart Šibenika, kojoj je bočni portal također romanički.

(Fotografija: Romanički portal u Ulici Jurja Dalmatinca)

Međutim, ima nešto romanike, ali ne tako beznačajne i iznad crte glavne ulice u povijesnoj jezgri Šibenika, Ulice kralja Tomislava. Neposredno uz Zagrebačku ulicu nalazi se crkva sv. Duha na kojoj su nedavno otkriveni romanički detalji i crkva sv. Krševana koja je u cijelosti sačuvala svoj romanički izgled. Zapravo crkva sv. Krševana je jedini sakralni objekt koji je sačuvao izvorni izgled iz vremena gradnje. Unutar samostana sv. Luce na Gorici pronađeni su također romanički detalji. Što nije ništa čudno jer je su objekti koji čine samostan, formalno osnovan u 17. stoljeću, zapravo bitno stariji. Današnja crkva sv. Luce prije je bila crkva sv. Vida, Modesta i Lucije, što nam također ukazuje na postojanje starije crkve na njenom mjestu.

Najstarija cjelovita romanička pučka kuća je u Docu

Ali to nije sve u priči o najstarijim objektima u Šibeniku. U Docu u blizini crkve sv. Križa, koja je bila u vlasništvu nekadašnje moćne gradske bratovštine sv. Marka, nalazi se jedan pučki objekt sa dva sačuvana romanička prozora. Ako se istraživanjem pokaže da su oba prozorska otvora na svom izvornom mjestu, ovo će biti dosad jedina srednjovjekovna kuća iz doba romanike daleko od osnovnog pravca samostan sv. Frane – katedrala sv. Jakova. Štoviše, ako se potvrdi ovo će biti najstarija cjelovito sačuvana pučka kuća u Šibeniku. Jedan romanički prozor na toj kući nije sačuvan u cijelosti, ali se njegovi dijelovi vide naknadno uzidani iznad vrata u prizemlju objekta s kojim ta kuća dijeli zidove, što je vrlo snažan dokaz da je romanički otvor na izvornom mjestu. U trenutku gradnje ova kuća u Docu bila je izvan obrambenih gradskih bedema. Dolački bedem, kojim je naknadno zaštićena, sagrađen je tek u 15. stoljeću.

(Fotografija: Romanička kuća u Docu kod crkve sv. Križa)

Od trenutka kad je prvi put spomenut 1066. godine, o najranijoj povijesti Šibenika ne znamo gotovo ništa, a o njegovoj veličini još manje. Značaj Šibenika naglo raste nakon 1125. godine kad je Venecija napala i razorila Biograd, koji je do tog trenutka bio najvažniji grad hrvatsko-ugarskog kralja i sjedište biskupa. Nema nikakve sumnje da Šibenik postoji u ranom srednjem vijeku i prije prvog spomena, ali o tome se u povijesnoj jezgri nisu sačuvali materijalni dokazi. U svemu tome previše je priče, a premalo dokaza. Neki sporadični kasnoantički i ranosrednjovjekovni nalazi premalo su da bilo što zaključimo. Jedini čvrsti dokazi dolaze nam iz vremena romanike, što nije nikako ranije od 12. stoljeća. 

Sve to se jako dobro uklapa u priču o propasti Biograda. Možemo slobodno kazati da na povijesnu pozornicu, u graditeljskom smislu, Šibenik izlazi punom snagom tek kad se 1298. godine odvojio od Trogirske biskupije i dobio svog zakonitog biskupa.

A o tome razdoblju nam se čini kao da znamo sve.

 

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO