Kolumna dr.sc. Ive Glavaša

Nepoznata srušena crkva, i to u blizini Katedrale sv. Jakova

Zaboravljeni Šibenik   |   Autor: Ivo Glavaš   |   07.01.2023 u 09:29

Djeluje nestvarno da je u Šibeniku postojala crkva za koju uopće nismo znali. I to između crkve sv. Barbare i Katedrale sv. Jakova, točno iznad Muzeja grada Šibenika. Ni manje ni više. Nema je u turističkim vodičima, nema je na informativnim tablama, nema je u izložbenim prostorima. Ali se jasno vidi na prvoj austrijskoj katastarskoj izmjeri Šibenika iz 1825. godine.

Ta nepoznata crkva, još manje poznatog titulara, nalazila se preko puta crkve sv. Barbare. Upravo tamo gdje je 4. srpnja 2020. godine u velikom stilu postavljena skulptura 'Dječak s kišobranom', kipara Kažimira Hraste. Crkva je bila dio kompleksa nekadašnje Kneževe palače u kojem je od 1975. godine trajno smješten Muzej grada Šibenika. Zatvarala je sjeveroistočni ugao Kneževe palače.

Palača je bila sagrađena na nekadašnjem gradskom obrambenom bedemu i djelovala je kao tvrđava. Uostalom, nakon osvojenja Šibenika 1412. godine, mletačke vlasti su je rekonstrukcijom pretvorile u pravu, moćnu tvrđavu. Najvažniji obrambeni dio palače bila je velika četverokutna kula, u kojoj se danas nalaze uredi Muzeja grada Šibenika.

Šibenska Kneževa palača bila je jedna od najvećih, ako ne i najveća takva građevina u mletačkoj Dalmaciji. Toliko je značenje za Veneciju Šibenik imao. Osnovna funkcija Kneževe palače bila je da bude rezidencija gradskog kneza, kojeg je u Šibeniku postavljala Venecija. U palači se sastajalo i Gradsko vijeće Šibenika, a u njoj je naravno bila smještena i vojna posada.

Na crtežu Šibenika njemačkog kartografa u službi Venecije Giuseppe Justera iz 1708. godine, vidi se velika kvadratna građevina koju Juster naziva 'Palazzo del Conte' (Kneževa palača) na samoj obali Šibenika kraj katedrale, uz koju je na jugozapadnom uglu dodana velika kula. Nažalost, Giuseppe Juster ne crta crkvu u sjeverozapadnom uglu Kneževe palače. Međutim, ona se lijepo vidi na prvoj austrijskoj katastarskoj izmjeri Šibenika iz 1825. godine.

Bila je duga više od 11 metara i imala gotovo 80 kvadratnih metara površine. Skoro kao crkva sv. Barbare, od koje je vanjskim rubom bila udaljena manje od 3 metra. U upisniku čestica austrijskog katastra nije zapisan naziv, odnosno titular crkve, nego samo piše da je crkva porušena.

ONO ŠTO NIJE NAPRAVIO ZUB VREMENA...

Sudeći prema austrijskoj katastarskoj karti, u crkvu se ulazilo preko stepeništa iz atrija Kneževe palače koji je danas atrij izložbenog prostora Muzeja grada Šibenika. Dakle, crkva je nesumnjivo bila u duhovnoj službi kneza i njegove funkcije u Šibeniku. S vremenom je propadala, kako je propadala i Kneževa palača. U troškovniku i projektu radova obnove Kneževe palače, koje je krajem mletačke vladavine u Dalmaciji 1788. godine izradio inženjer Franjo Zavoreo, crkva se uopće ne spominje.

Ne spominje se ni sjeveroistočno krilo Kneževe palače, koje je već u to vrijeme vjerojatno izgubilo funkciju i postalo običan stambeni objekt, što je i danas. Ustvari, od nekad golemog kompleksa Kneževe palače danas je ostalo nešto više od polovine prostora. To je prostor koji Franjo Zavoreo 1788. godine crtao kao Kneževu palaču.

Nakon Drugog svjetskog rata u dio nekadašnje Kneževe palače prvi put se uselio Muzej grada Šibenika. Za muzejsku djelatnost taj prostor nije bio odgovarajući pa se pristupilo cjelovitoj obnovi nekadašnje Kneževe palače, s namjerom da se u taj prostor trajno smjeste građa i djelatnici Muzej grada Šibenika. Radovi su dovršeni 1975. godine, ali o konzervatorsko-restauratorskim i arheološkim istraživanjima u prostoru palače (ako ih je bilo) nikad nije napisano ni slovo. Nije da se nije imalo o čemu pisati.

U podrumu Kneževe palače (Muzeja grada Šibenika) nalaze se ostaci srednjovjekovne gradske komunikacije, i vjerojatno ostaci starijih graditeljskih struktura. Ali zato je na spoju velike kule i jugozapadnog krila Kneževe palače osvanula suvremena terasa. Nikad nije objašnjeno s kojom svrhom. A kako bi i bilo objašnjeno kad je obnova Kneževe palače, kako smo vidjeli, bila u potpunosti 'obavijena tajnom'.

ZNANOST JE PUNO VIŠE OD TURISTIČKIH BROŠURA

Pa je tako na tajanstven način nestala i crkva u sjeveroistočnom uglu Kneževe palače koja je nekad služila religioznim potrebama gradskog kneza, osoblja i vojne posade smještene u palači. Srušena je s namjerom da nikad ne bude obnovljena, a umjesto nje sada postoji nesuvislo proširenje Ulice kralja Tomislava ispred crkve sv. Barbare, koje u povijesti nije postojalo. Zbog svega toga nemamo nikakvih podataka o izgledu i inventaru nekadašnje crkve Kneževe palače.

Možda je bila sagrađena na dva kata, što ne bi bilo čudno s obzirom na visinsku razliku. To više ne možemo saznati. Tu i tamo pronađe se tek poneka arhivska fotografija na kojoj se može uočiti djelić crkve, koja je krovištem bila u visini sjeveroistočnog dijela Kneževe palače.

I tako, pored svih kulturnih institucija u našem gradu, još uvijek postoje velike nepoznanice koje nam se nalaze pred samim nosom. 'Ne čitaju iz pravih knjiga', mogli bismo kazati. Ali nije samo to. Neke su povijesne činjenice, građevine i događaji ipak previše složeni da bismo ih mogli samo onako shvatiti iz prepisanih turističkih vodiča.

Znanost je puno, puno više od toga.

Podijeli:        

// PROMO


// IZ KATEGORIJE

//   FOTO GALERIJE

//   VIDEO