Kakve veze imaju Sveti Jeronim i Stjepan Petković iz Knina...ŠibenikIN - najčitaniji portal Šibensko-kninske županije

Zaboravljeni ...  •   OBJAVA: 08.02.2020, 09:18h   •    

Kolumna

Kakve veze imaju Sveti Jeronim i Stjepan Petković iz Knina...


PIŠE Ivo Glavaš
OBJAVA 08.02.2020, 09:18h

Ugledni Kninjanin Stjepan Petković je, među ostalim, prepisivao i crtao razne natpise iz rimskog razdoblja.

 

 

Sveti Jeronim jedan je od najvećih kršćanskih svetaca. Prema vlastitim riječima rodio se negdje oko 347. godine poslije Krista u mjestu Stridonu na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Sveti Jeronim zaslužan je za prijevod Biblije na latinski jezik, a njegova verzija prijevoda je službena i danas unutar katoličke crkve. O Svetom Jeronimu puno znamo, ali ne znamo najvažnije – gdje je taj Stridon, njegovo rodno mjesto. Začudo osoba koja bi nam, da je živa, mogla puno o tome kazati je konjički kapetan Stjepan Petković iz Knina, koji je umro davne 1820. godine. Naime, taj ugledni Kninjanin Stjepan Petković je, među ostalim, prepisivao i crtao razne natpise iz rimskog razdoblja. Jedan od poznatijih Petkovićevih rimskih natpisa je natpis koji spominje mjesto Stridon, u kojem Sveti Jeronim kaže da se rodio. Natpis je navodno s kraja 3. stoljeća poslije Krista, a Petković je tvrdio da je natpis našao na cesti između Bosanskog Grahova i Glamoča u današnjoj Bosni i Hercegovini. 

Petković se, naravno, nije razumio u rimsku arheologiju pa su njegovi crteži i prijepisi rimskih natpisa vrlo problematični. U međuvremenu je dio njegovih natpisa nestao. Neki su natpisi ipak pronađeni. Znanstvena analiza pronađenih natpisa dokazala je da je Petković natpise krivo prepisivao iz neznanja, a ne nekakve zle namjere. 

Sv. Jeronim

Međutim, Petkovićev natpis, koji spominje Jeronimov Stridon, nije nikad pronađen i višestruko je upitan. Tvrdi se da predstavlja tipičan natpis o tome kako su Rimljani rješavali granične sporove između lokalnih zajednica. Samo što tih sporova, duboko u 3. stoljeću poslije Krista, na prostoru provincije Dalmacije više nije bilo. Osim toga, na natpisu se tobože nalazi i ime tadašnjeg namjesnika rimske provincije Dalmacije i budućeg rimskog cara Konstancija I., koje nije ispravno napisano. 
Premda, meni kao iskusnom arheologu rimskog razdoblja, onako na prvi pogled, taj natpis o navodnom Jeronimovom Stridonu izgleda kao ostatak običnog rimskog miljokaza, kakvih je mnogo preostalo iz poznog rimskog carskog razdoblja.

Možemo li ipak pokušati pronaći Jeronimov Stridon? Nema razloga da ne vjerujemo Svetom Jeronimu kad piše da je njegov Stridon na granici rimskih provincija Dalmacije i Panonije. Povijesne rimske provincije Dalmacija i Panonija su graničile otprilike nešto južnije od rijeka Kupe i Save, na crti koja ide od Josipdola u Hrvatskoj pa nešto sjevernije od Banja Luke i Doboja u Bosni i Hercegovini. Što je više od 100 kilometara sjeverno od ceste Bosansko Grahovo – Glamoč, gdje je navodni natpis o Jeronimovom Stridonu nađen. Dakle, možemo biti sigurni da Jeronimov Stridon nije današnje Bosansko Grahovo.

Gdje je onda Stridon, rodno mjesto Svetog Jeronima? Po raznim portalima i brojnim verzijama Wikipedije mogu se pročitati najrazličitije verzije o tome gdje je Stridon. Ništa od toga nije točno.

Za sada je jedino točno da ne znamo pouzdano gdje je Stridon, rodno mjesto Svetog Jeronima. I još dugo nećemo znati.

 


 

 

 

 

  komentara   KOMENTARI:

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove portala ŠIBENIK.IN. Portal ŠIBENIK.IN zadržava pravo da obriše komentar bez najave i objašnjenja. Zbog velikog broja komentara portal ŠIBENIK.IN nije dužan obrisati sve komentare koji krše pravila.